Nova Istra

301 Maja PROFACA STUDIJE, OGLEDI I ZAPISCI nosti kao „zgusnutim oblicima slika o drugome“, 21 pri čemu je, primjerice, stereotip vrsta slike koja upućuje samo na jedno tumačenje, jednu predodžbu, najčešće u obli- ku epiteta, a pritom se atribut pretvara u bit stvari. Stereotip je tako monosemična, politekstualna predodžba upotrebljiva bez obzira na kontekst te čini dio pojmov- nog „arsenala“ koji verbalnim konstelacijama stvara predstavu o drugome. Imagi- narno, piše Pageaux, tako je oblik „socijalizirane slike“, „vrsta repertoara, riječnika slika, pojmovni i afektivni alat“ jednog ili više naraštaja ili skupine kojima se stvaraju složene mentalne predodžbe o sebi i drugome. 22 Tako shvaćene, ideološke kritike i analize socijaliziranih slika postaju nezaobilaznim pristupom analize kulture koja ih prenosi, ostavljajući otvorenim bitno pitanje kompleksnih interakcija unutarnjih i vanjskih slika, jezika i predodžbi, na koje ukazuje Hans Belting, a na koje upućuju, primjerice, Ernst Cassirer i Gilbert Durand u korjenitim antropološkim analizama funkcioniranja predodžbi i jezika. U kojoj mjeri predodžbe koje ljudi posjeduju o drugim ljudima i vlastitim iden- titetu mogu biti rezultat društvenih okolnosti i mehanizama pisao je i Pierre Bo- urdieu, govoreći o uvjetovanosti predodžbi i sudova pojedinaca njihovim životnim okolnostima, pri čemu iste prakse i vrijednosti u drugačijem društvenom kontekstu mogu dobiti suprotna značenja. 23 Takve kognitivne strukture i sheme percepcije, za Bourdieua, obično djeluju nesvjesno kao gledišta, ambicije ili vrijednosti koje utječu na najbanalnije postupke pojedinaca. Pišući o estetskoj percepciji, Bourdieu tako govori o načelu tako konstituiranih shema percepcije uopće, a to je načelo selekcije i pertinencije, odabira i zadržavanja pojedinih elemenata koji se smatraju bitnima za razumijevanje djela ili, uopćeno govoreći, situacije. Karakter te selekcije, pa onda i sudova pojedinca rezultat je „kauzalnosti mreže čimbenika“ koja oblikuje život- ne stilove s više ili manje svrstavajućim distinktivnim znakovima, koji u različitim okruženjima mogu imati različita tumačenja, kao rezultat složene društvene dina- mike polja značenja. Ta je dinamika polja značenja u suvremenom kontekstu usložena globalizacij- skim procesima, suvremenim sredstvima komunikacije i kulturom slike. Arif Dir- lik piše tako o kapitalizmu i potrošačkoj kulturi koja ne samo što „proždire“ druge kulture, već i utječe na kulturnu samosvijest koja se takvom inkorporiranju odu- pire. 24 Jedna je od posljedica takvog inkorporiranja lokalnih kultura proizvodnja slika prošlosti i autentičnih vrijednosti u turističke svrhe. S druge strane, u svijetu 21 Kako vidimo strane zemlje , n. dj., str. 136. 22 Isto, str. 135. 23 Pierre Bourdieu, Distinkcija: Društvena kritika suđenja , Zagreb: Antibarbarus, 2011. 24 Global, Local: Cultural Production and the Transnational Imaginary (ur. Rob Wilson i Wimal Dis- sanayake), Durham: Duke University Press, 1996., str. 35.