Nova Istra

354 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ nalna prava u austrijskome dijelu Monarhije, 43 što će presudno odrediti nacionalno- političke odnose u Monarhiji do njezina raspada 1918. godine. Navedenim ustavom i člankom 12. Temeljnoga državnog zakona definirana su opća prava državljana. Temeljem članka 13. Prosinačkoga ustava svi državljani imali su pravo slobodno izraziti svoje mišljenje putem riječi, spisa i tiska, u skladu s po- stojećim zakonskim okvirom. Jedino je u slučaju rata mogla biti uvedena vojna cen- zura (koja je bila uvedena u Prvome svjetskom ratu). 44 Pored ostalog, omogućeno je osnivanje škola na narodnim jezicima. 45 Škole i udruženja, te političke stranke i novinstvo, postat će važni čimbenici modernizacije i, ujedno, homogenizacije pri- padnika različitih naroda u Monarhiji. Zakon o tisku donesen je 17. prosinca 1862., a stupio je na snagu 9. ožujka 1863. 46 Vrijedio je samo za cislajtanijske zemlje (dakle ne i u Banskoj Hrvatskoj). Taj zakon temeljio se na spomenutim liberalnim ustavnim odredbama, kojima su 43 Zöllner, E.; T. Schüssel, Povijest Austrije , Zagreb, 1997., str. 258. Usp.: Naša sloga , 1871., br. 4,17, 19. 44 Usp. Olechowski, T., Das Pressrecht in der Habsburgermonarchie, u: Die Habsburgermonarchie 1848-1918 , Bd. 8: Politische Öffentlichkeit und Zivilgesellschaft, 2. Teilband: Die Presse als Faktor der politischen Mobilisierung , Wien, 2006., str. 1512, 1515/16. 45 Npr. u Istri je na temelju toga zakona – pored postojećih talijanskih i njemačkih škola – započelo osnivanje hrvatskih i slovenskih škola. 46 Das Pressgesetz von 17. Dezember 1862., u: Das Österreichische Recht: ein Hilfsbuch für prakti- sche Juristen (...), bearbeited und herausgegeben von E. Friedmann, A. Sandig und J.Wach, 3. Bd., Wien (etc.), 1905.