Nova Istra

353 Bruno DOBRIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU preobrazbu Pule iz maloga ribarskog naselja u moderan grad poglavito zaslužna Ratna mornarica, odnosno država (Monarhija), a tek u pojedinim slučajevima za- sluge za taj napredak povezivane su s Nijemcima u Mornarici, odnosno u tijelima državne vlasti, čime se željelo legitimirati Nijemce u Puli kao – iako malobrojan – ipak nezaobilazan čimbenik gospodarskoga, znanstveno-tehničkoga i kulturnoga razvoja Pule do početka Prvoga svjetskog rata. 3. Austrijski Zakon o tisku Zakonski uvjeti austrijskoga novinstva bili su određeni Zakonom o tisku; stoga ćemo prije prikaza djelovanja novinstva u Puli kratko prikazati taj zakon i uredbe koje su za nj bile vezane. Nakon građanske revolucije 1848. g., koja je 1849. dovela do uvođenja slobode tiska u Habsburškoj Monarhiji, godine 1851. ta je sloboda ukinuta i uvedene su odredbe kojima je vlada na temelju vlastite procjene mogla ukinuti bilo koje opozi- cijske novine, a javnost je bila strogo ograničena. Nakon pada Bachova apsolutizma,Veljačkim patentom iz 1861. Austrija se okre- nula parlamentarnom sustavu. Njime je markgrofovija Istra određena kao „krunska zemlja“ u sklopu pokrajine Austrijsko primorje ( Österreichisches Küstenland ) 39 u sa- stavu austrijskoga, zapadnoga dijela Monarhije, tzv. Cislajtanije. Dana 21. prosinca 1867. donesen je liberalni austrijski ustav 40 kojim su utvrđena „temeljna prava“ državljanina – pravna jednakost, sloboda vjere i savjesti, nepovre- divost vlasništva i dr. Posebno je za budućnost nacionalnih odnosa u Monarhiji bio važan članak 19. (kasnije 21.) kojim je utvrđena ravnopravnost narodâ Monarhije. 41 Taj članak i njegovo tumačenje 42 imao je velik utjecaj na političke borbe za nacio- 39 Pokrajina Austrijsko primorje bila je sastavljena od triju „krunskih zemalja“: „markgrofovije Istre, kotara grada Trsta i pokneženih grofovija Goričke i Gradiške.“ Kokolj, K., Grammatik, der kroati- schen /serbischen / Sprache, Pola, 1904., str. 104. 40 Hanisch, E.; P. Urbanitsch, n. dj., str. 36-7. 41 „Svi su narodi ove države ravnopravni, i svaki narod ima nepovredivo pravo na očuvanje i njegova- nje svoje nacionalnosti i jezika. Priznaje se ravnopravnost svih zemaljskih jezika u školi i u javnom životu.“ Nav. prema: Zuccon, I. (ur.), Zbirka zakona potrebnih u javnom životu u Istri i druguda , Knj. 1, Pula, 1911., str. 4. 42 Godine 1871. u novinama Naša sloga objavljeno je sljedeće tumačenje članka 19.: „Ovo će reći, da hrvatski narod po Istri i Dalmaciji, neobziruć se ni najmanje na susjeda si Talijana, može baš neodvisno od njega i tako za sebe živjeti, kao da ovoga i nije u zemlji.“ Naša sloga od 1. 4. 1871., br. 7.