Nova Istra

352 PRILOZI O ZAVIČAJU Bruno DOBRIĆ ve. 33 Časnici nisu smjeli biti članovi političkih stranaka i nisu imali pravo glasova- nja na izborima. Zbog svoje vojne uloge kao jamca jedinstva, cjelovitosti i državne opstojnosti Monarhije, oni su odgajani i školovani tako da se nisu poistovjećivali s određenom nacijom, već su isticali svoj nadnacionalno-državni značaj. Sigurnost i cjelovitost Monarhije za njih je, kao i za većinu Nijemaca u Puli, bila zadaća koja je nadilazila djelovanje političkih stranaka. Iz istoga razloga nisu bili članovi ni nacio- nalnih društava u gradu, već isključivo onih mornaričkih, znanstvenih, kulturnih i humanitarnih. Zbog toga je pogrešno navedenu državno-političku orijentaciju pripadnika Mor- narice – a jednako vrijedi za pripadnike drugih rodova vojske Monarhije – proglaša- vati njemačkim nacionalizmom, ili vidjeti u njoj zastupanje nekog velikonjemačkog programa, za što su početkom XX. stoljeća Nijemce u Puli optuživale tadašnje pul- ske talijanske novine. 34 Naime, o austrijskoj državnoj naciji u to je vrijeme moguće govoriti jedino u smislu političkoga pojma nacije. 35 Toga su bili svjesni čelnici hrvat- ske stranke u Puli, koji su 1912. godine u listu Omnibus (u članku na njemačkome jeziku) objašnjavali: „Nijemci u Puli žele biti austrijska, rodoljubna stranka koja se zalaže za održanje države. Biti nacionalan za njih znači biti upravo austrijski.“ 36 U to je vrijeme djelovanje društava, političkih stranaka i periodika kao konsti- tutivnih čimbenika modernoga društvenoga razvoja bilo zaslužno za građansku emancipaciju i formiranje civilnoga društva. Pri tome je bilo posebno važno no- vinstvo, zbog toga što je imalo velik utjecaj na razvoj građanske javnosti. 37 Sva tri navedena čimbenika bila su prisutna u Puli u drugoj polovici XIX. st. i početkom XX. stoljeća, pri čemu su pretežito nosili nacionalni predznak – talijanski, odno- sno hrvatski. Za razliku od ovih, u Puli nisu postojale njemačke političke stranke, a njemačka društva 38 i novine na njemačkome jeziku politički uglavnom nisu bili nacionalno, već državno-patriotski usmjereni. U polemikama s talijanskim nacionalnim strankama i njihovim periodicima u pulskim tjednicima Neptun i Pola uobičajeni je diskurs bilo naglašavanje da je za 33 Usp. Wiggermann, F., n. dj., str. 250. 34 Takve optužbe bile su uobičajene i u jugoslavenskim historiografskim istraživanjima. 35 Hanisch, E.; P. Urbanitsch, n. dj., str. 33. 36 Omnibus od 9. 3. 1912. Nr. 1221. Autor teksta je dr. M. Laginja ili dr. I. Zuccon. 37 Rumpler, H., Einleitung, u: Wandruszka, A.; P. Urbanitsch (ur.), Die Habsburgermonarchie 1848- ‑1918 , Bd. 8, 1. Theil: Vereine, Parteien und Interessenbände als Träger der politischen Partizipa- tion, Wien, 2006., str. 1. 38 Pored talijanskih i hrvatskih društava, u gradu je do 1918. godine djelovalo i desetak njemačkih društava. Među ovima su bila dva ženska dobrotvorna društva. Usp. Dobrić, B., Kultura čitanja... , n. dj., str. 48-50.