Nova Istra

219 Miroslava TUŠEK, Zagreb FELJTON JUČER, DANAS... O feljtonu postoji niz različitih, pa čak i proturječnih mišljenja. Jedni mu teoretičari negiraju svaku vrijednost, za druge je žanr i način mišljenja, a treći ga smatraju pra- vim umjetničkim djelom. Razloge takvim shvaćanjima treba potražiti, prije svega, u povijesnom razvoju feljtona. Uvriježeno je shvaćanje da se feljton (podlistak) pojavio u 19. stoljeću. Međutim, podaci govore o znatno ranijim počecima. Feljtonskog načina izražavanja ima već u djelima francuskih pisaca 15. i 16. stoljeća, a osobito se u tome ističe djelo Fra- nçoisa Rabelaisa „Gargantua i Pantagruel“, i to u dijelu satire o položaju svećenika, monaha i učenjaka. Feljtonskoga ima u elegantnom stilu i karakterističnim zapaža- njima Michela de Montaignea, u njegovih sto i sedam rasprava o eseju. Sklonost k feljtonskom načinu izražavanja može se uočiti u satiričkim opisima Nicolasa De- spreauxa Boileaua. U veličanstvenoj satiri Charles-Lous de Secondat Montesqui- eua – „Lettres persanes“ život je sagledan nadareno i kritički, a slično je i u djelima Jeana Rond Alemberta, Jeana Bruyerea, Blaisea Pascala. Denis Diderot je laganim pričama, skicama i slikama iz običnog života stvorio forme koje će kasnije slijediti žurnalizam. 1 Premda su ovdje navedeni primjeri iz francuske književnosti, genezu feljtona, od- nosno, njegove pripovjedačke tehnike, valja tražiti u najranijoj orijentalnoj književ- nosti, u retorici starih Grka, kao i u djelima Meniposa (3. st. pr. Kr.). Feljton kao pojam upotrijebljen je 1631. godine kada je Theopraste Renaduot izdavao u Parizu oglasni list pod nazivom „Feuille d’avis du bureau d’adresse“. No 1 Prema knjizi: Wilmont Haacke, Handbuch des Feuilletons , Lechte Verlag, Emsdetten, 1951.