Nova Istra

90 IVO ANDRIĆ Dubravka CRNOJEVIĆ-CARIĆ mnogostruk i maskiran“. O sličnome, o odnosu duše i uniformi kojima je pokrivamo, piše i Pessoa: „Počeli smo nositi dušu ponajprije odjevenu“. Stjepan Ković jedan je od brojnih Andrićevih junaka koji žude za presvlačenjem jednoga od identiteta koji mu je dodijeljen ili zadan. Dolaskom ustaša u Banju Luku, Ković je dočekao svoj trenutak„presvlačenja“. Andrić, dakle, tematizira nemir koji re- zultira skidanjem jednoga odijela i navlačenjem drugoga, tj. presvlačenje uniforme (Nemec, 2016: 205). Jednako tako, i izazivači i proizvođači nemira, u Andrićevim djelima, boluju od straha. Strahovi su česta Andrićeva tema i on ih precizno definira. I krvnika i žrtvu određuje količina i karakter straha koji nosi u sebi. Tako npr. upućuje kako je (slučaj Bife Titanik ) riječ o dvama različitim strahovima: o strahu od bespomoćnosti i strahu od moći (Bandić, 1963: 159; Nemec, 2016: 205) . Bivanje krvnikom ili bivanje žrtvom proizvodi su sličnoga stanja: stanja straha. Andrić u Nemirima piše:„Tako biva, da se ljudi rode i cio život drhte od nevidljiva i nepoznata udarca“ (Andrić, 2011: 60). LJEPOTA KAO IZAZIVAČ NEMIRA No, u Andrićevim djelima ne izazivaju nemir samo društvena zbivanja ili unutarnje dvojbe na koje upućuju drukčiji i drugi. Nemir često izazivaju i ideali, ideje i fenomeni koji opstoje mimo privremenosti društvenih odnosa i figura, mimo horizontalnih dodira i spojeva: u tom je smjeru povrh svega istaknut fenomen Ljepote . Premda, kako bi rekao Baudelaire,„svatko ima svoje lijepo“, u Andrićevim djelima Ljepota (osobito žene) jest svojevrsna „budilica“; ona budi „prilagođene“, situirane, „stabilne“,„solidne“, umrtvljene ili sleđene duše 5 . Ljepota, kao kozmička sila, otapa oklope, svlači odijela kojima smo obukli duše te nas ostavlja nagima. No, ona budi i svijest o mnogostrukom Ja, o mnoštvu identiteta unutar individu- uma, o brojnim mogućnostima življenja, o mnogim Ja koji istodobno postoje bez obzira na to što nikada nisu„djelovali“ u svijetu svakodnevice. Jednostavnije rečeno: Ljepota izaziva stanje nemira i žudnje. Ona izaziva želju za stapanjem s Lijepim, a svaka želja i nemir očekivanja, šok bu- đenja, nejasno stanje između stanja budnosti i stanja sanjanja, pa i neugodna čežnja za nemogućim – želja je za letom. 5 Novela Nemirna godina („Nova misao“, 1953.) – Cigančica Gaga.