Nova Istra

91 Dubravka CRNOJEVIĆ-CARIĆ IVO ANDRIĆ ŽELJA ZA ŽELJENJEM Ljepota ima mnoga lica. Prisutna je u ponekom krajoliku, ponekoj figuri. Ljepota je, naravno, često vezana uz Ženu. Obično mladu ženu. Žena je, dakle, ona „optu- žena“, ona je kriva/c za izazivanje nemira u zajednici. Andrić piše da se oko lijepe žene gomilaju „zvjerski instinkti i izljevi mržnje“ (u noveli Olujaci iz 1934. godine). Neki, pak, od Andrićevih likova (gazda Petar Fili- povac u Anikinim vremenima , 1931.) govore kako je u „svakoj ženi đavo kojeg treba ubiti ili poslom ili rađanjem, ako ne uspije onda se nju, ženu treba ubiti“. Ženska je ljepota, dakle,„tuđost koju treba ukrotiti ili pripitomiti“ (Nemec, 2016: 174). Susrećemo se, naravno, i u Andrićevu opusu s različitim tipovima žena: sa žena- ma-patnicama ( Mara Milosnica , 1926.); „fatalnim“ ženama (Anika – Anikina vre- mena ; Cigančica Gaga u Nemirnim godinama , Švabica – Ćorkan i Švabica , 1921. 6 ); ostarjelim ljepoticama i umjetnicama (operna pjevačica, na pragu 50-ih godina, Mar- ta L. – Žena na kamenu ,„Republika“, 1954.). No, moram istaknuti kako se Andrić bavi i pozicijom žena u nesretnom i sretnom braku 7 , ali govori i o ženama koje preuzimaju„muški“ model tzv. tvrdice ( Gospođica ). No, vratimo se tzv.„fatalnim“ ženama, odnosno onima koje zajednica demonizi- ra jer izazivaju zbrku, nemir, kolektivno erotsko„ludilo“ (Nemec, 2016: 175). Žena u ostalih izaziva želju za prelaskom (uređene) granice, za stapanjem s Drukčijim, s onim sa „suprotne strane“, pa tako i sa Sjenom, Nemirom. Ljepota (žene) kriva je za izazivanje nemira u zajednici: jer se osobni sistem opire svjetovnim zakonima za- jednice 8 . Seksualni je nagon – koji se javlja tijekom Buđenja, a u dodiru s Ljepotom – iznimno snažan. Sve navedeno ima veze s pripitomljavanjem vlastitih drugosti. VRATA U SREDIŠTE SVIJETA Književna kritika često primjećuje utjecaj Weiningera na Andrića, baš kao što je to slučaj i u Krleže tih godina. Kritičari primjećuju kako je žena „svedena“ na tijelo, ukras muškarcu ili na „posudu“. Ona se obožava „kao posuda užitka“. No, istovre- meno predstavlja i vrata i/ili središte svijeta . Dakle, posredstvom osjetilnog uživa- 6 Ne mogu ne zamijetiti sličnost između Švabice, cirkuske igračice na žici, i Marinkovićeve Glorije. Simbolika cirkusa, hodanja po žici, tj. hodanje po osi jest iznimno plodna za neko daljnje čitanje. 7 Tako Andrić tematizira ostarjeli bračni par u Letovanju na jugu (1959.), kao i u noveli Reči (1954.). 8 Moram primijetiti kako i ove igre značenjima i riječima imaju sličnosti s Batailleom i njegovom knjigom Erotizam i Suze Erosove , baš kao što nas može podsjetiti i na teze Kristeve o tome kako se neiskazivo može komunicirati, ali tek iskosa – jezikom umjetnosti, ljubavnog dodira ili ludila.