Nova Istra

187 Žarko PAIĆ FILOZOFIJA u suočenju pojedinca sa sudbinom na njegovo mjesto dolazi žalovanje (melankoli- ja) za prošlošću. Kada anti-heroj postaje figurom„dekadencije epohe“, gubi se iluzija konačne svrhe povijesti. Nije više riječ o pukome oponašanju grčkoga izvornika u baroknome kontekstu. Umjesto toga, Benjamin nas uvodi u mračno doba mistično- filozofijske konceptualne igre s nizom eklektički izvedenih pojmova: monada , mor- tifikacija , digresija , konstelacija , mozaik , drugi život , podrijetlo . No, odmah valja kazati da je eklektičnost stila u njegovoj navlastitoj izvornosti. Ona se stvara upravo ona- ko kako ovdje nastojimo refilozoficirati Benjaminov put mišljenja.„Filozofijski stil“ jest pisanje kao konstrukcija sklopova (bitka) uz uspostavljanje konstelacija odnosa (društva-kulture). Utoliko se „stilom“ više ne razmatra nešto unaprijed postojeće i određujuće u smislu simbola klasicizma. Na njegovo mjesto dospijeva „stil“ moza- ične fragmentarnosti kazivanja. Sada alegorija zamjenjuje simbol kao što žalobna igra postaje suvereni „žanr“ moderne tragedije. Nije riječ o pukome nadomjesku u zamjeni uloga. Naprotiv, ovdje se radi o estetskoj promjeni ontologijske paradigme s političkim posljedicama za stanje novovjekovne suverenosti. Benjamin u Podrijetlu njemačke žalobne igre stoga kaže: „Kada se moderni pojam suverenosti svede na najvišu, vladarsku izvršnu silu, razvija se barok izričito iz rasprave o izvanrednome stanju i vodi do najvažnije funkcije vladara. Tko vlada, već je unaprijed određen time što je subjektom diktatorskoga nasilja u izvanrednome stanju kada ga rat, pobuna i druge pogibelji navode na to. Ovo je postavka protureforma- cije. Iz bogatstva životnoga osjećaja renesanse oslobađa se ono svjetsko- despotsko da bi se ostvario ideal posvemašnje stabilnosti, u isto vrijeme crkvene i državne restauracije sa svim posljedicama koje iz toga proi- zlaze. (...) Ne postoji barokna eshatologija i upravo zbog toga ne postoji mehanizam koji sve rođeno na Zemlji okuplja i egzaltira, prije nego što bude prepušteno svojemu kraju.“ 8 Mračna tajna baroka skriva se u nastanku refleksivne svijesti. Ona nije poput He- gelove „tragične svijesti“ u nužnoj razdrtosti između početka i kraja putovanja apso- luta povijesti. Razlika je već u tome što se barok oslobađa bilo kakve eshatologije. Na njezino ispražnjeno mjesto dolazi suverenost odlučivanja o životu i smrti podanika. Sve se tada zbiva na temelju „slučaja“. Stanje koje politički i povijesno određuje pro- 8 Walter Benjamin, Ursprung des deutschen Trauerspiels , u: Gesammelte Schriften, I-i, Sukrkamp, Frankfurt/M., 1991., str. 245-246.