Nova Istra

168 NOVI PRIJEVODI Paul BOURGET biti od pomoći. Robert Greslou je zapravo sa mnom raspravljao o tim neriješenim pitanjima naše znanosti. Prisjećam se da je žalio što osuđenici na smrt ne mogu biti smješteni u posebne prilike koje bi omogućile da se na njima okušaju određene mo- ralne pojave. Bila je to samo pretpostavka vrlo mlada čovjeka koji ne vodi računa da je za uspješan rad u tom području ideja potrebno jedan slučaj vrlo dugo proučavati... Najbolje bi se to moglo vršiti na djeci, doda učenjak, dajući poleta svojim vlastitim mislima. – No kako bismo uvjerili da bi to moglo biti znanosti korisno kad bi im se primjerice sistematski davali određeni poroci ili određene mane? – Poroci? vikne sudac zaprepašten mirnoćom kojom filozof izgovorio tu užasnu riječ. – Govorio sam kao psiholog, odgovori učenjak koji se nasmija sudčevu uzviku. – Evo zašto, gospodine, naša znanost nije sposobna napredovati. Vaš uzvik dao bi za to dokaz kad bi dokaz uopće bio potreban. Društvo ne može biti bez teorije o dobru i zlu koja za nas nema nikakvo drugo značenje nego da označi sve konvencije kadšto korisne, kadšto štetne. – Međutim, vi ipak dopuštate da ima dobrih i zlih djela, reče gospodin Valette, zatim prijeđe na stvar i odmah se posluži ovom općenitom raspravom u korist svo- je istrage. – No otrovanje gospođice Jussat primjerice, natukne sudac, složit ćete se da je zločin... – S društvenoga gledišta, odgovori gospodin Sixte, svakako. Ali za filozofa nema ni zločina ni vrline. Naši činovi želje su djela određena reda kojima upravljaju odre- đeni zakoni, i to je sve. Ali gospodine, i tu se pojavi učenjakova naivna taština, u tim teorijama naći ćete dokaz koji u svojoj Anatomiji volje držim konačnim... – Jeste li katkada o tim temama raspravljali s Robertom Greslouom? upita sudac. – Mislite li da on dijeli vaše ideje? – Vrlo vjerojatno, reče filozof. – Znate li vi, gospodine, nastavi sudac i razotkrije svoje makinacije, da ste upravo gotovo potvrdili optužbe gospodina markiza Jussata koji tvrdi da su učenja suvre- menih materijalista uništila moralni osjećaj kod toga mladića i da su ga osposobila za ovo ubojstvo? – Ja ne znam što je materija, reče gospodin Sixte, ja dakle nisam materijalist 41 . Što se tiče prebacivanja na učenje odgovornosti za apsurdno tumačenje što ju nesređena glava daje tomu učenju, to je gotovo isto kao kad bi kemičaru koji je otkrio dinamit 41 Tako je Taine koji se je često morao braniti zbog izjednačavanja svoje filozofije s materijalizmom i zbog svođenja moralnoga svijeta na fizički svijet i to zbog rečenice iz uvoda svojoj Povijesti engleske književnosti (1863.):„Porok i vrlina su proizvodi kao i vitriol i šećer“.