Nova Istra

167 Paul BOURGET NOVI PRIJEVODI – Dojam mlada čovjeka čudesno nadarena za znanstvene radove iz psihologije... odgovori filozof odvagujući svoje riječi. Sudac je po njegovu glasu mogao osjetiti kako svjesno želi vidjeti i reći istinu. – Tako jako nadarena da sam bio gotovo zapre- pašten takvom preranom zrelošću. – Nije vam govorio o svojem privatnom životu? – Vrlo malo, reče filozof, samo mi je ispričao da živi s majkom i da namjerava po- stati profesor i u isto vrijeme raditi na nekim knjigama. – Zapravo, nastavi sudac, bio je to jedan članak napisan kao neka vrsta životnoga programa što smo ga našli među preostalim spisima optuženika. Jer je i to jedan od dokaza koji ga terete što je između svoga prvoga ispitivanja i svoga uhićenja uništio najveći broj njih. – Biste li mogli, pridoda sudac, dati kakva objašnjenja o jednoj od rečenica iz toga programa, rečenici prilično nejasnoj za one koji nisu više upućeni u modernu filozofiju? Evo te rečenice... – i uzme iz spisa jedan list. – Umnogostručiti što je najviše moguće psihološke pokuse... Što mislite što je pod tim Robert Greslou podrazumijevao? – U vrlo sam velikoj neprilici da vam odgovorim, gospodine, reče gospodin Sixte nakon kratke šutnje. No sudac je počinjao opažati kako je suvišno biti lukav s tako priprostim čovjekom i shvati da je njegova šutnja jednostavno značila traženje posve točna izraza kojim bi izrekao svoju misao. – Poznat mi je samo smisao koji bih ja pridao toj rečenici i vjerojatno je taj mladac bio odveć upućen u radove iz psihologije da ne bi mislio isto... Očito je da u drugim znanostima, poput fizike ili kemije, kon- trolni pokus bilo kojega zakona zahtijeva pozitivnu i konkretnu primjenu toga za- kona. Kad sam primjerice rastavljao vodu na njezine elemente, morao sam, dakako u istim uvjetima, moći sastaviti vodu od istih tih elemenata. To je najobičniji pokus, ali je dovoljan da ukratko izloži metodu modernih znanosti. Poznavanje eksperi- mentalnoga postupka znači moći po volji ponovno proizvesti neku pojavu, ponov- no proizvodeći njezine uvjete... Je li s moralnim pojavama takav postupak dopustiv? Što se mene tiče, mislim da jest, i najzad ono što se zove odgoj nije drugo nego psi- hološki pokus više ili manje dobro ustanovljen, jer on upravo tako znači: glede neke pojave koja se zove sad krjepost, strpljivost, razboritost, iskrenost; sad intelektualna sposobnost, mrtvi ili živi jezik, pravopis, račun – treba naći uvjete u kojima će ta po- java najlakše nastati... No to je područje vrlo ograničeno jer kad bih želio, pretpo- stavljam, po volji proizvesti, a da su uvjeti nastanka neke strasti točni i već jedanput otkriveni, takvu strast kod nekoga čovjeka, sukobio bih se s nerješivim zakonskim i običajnim teškoćama. Možda će doći vrijeme kad će takvi pokusi biti mogući. Mi- šljenja sam zasada da se mi psiholozi moramo držati pokusa koje nam daju priroda i slučaj. U memoarima, u književnim i umjetničkim djelima, u statistici, parničnim spisima, bilješkama sudske medicine nalazimo bezbroj činjenica koje nam mogu