Nova Istra
153 Paul BOURGET NOVI PRIJEVODI bila odgojna metoda Carlylea i Milla, Tainea i Renana, gotovo svih učitelja moderne filozofije. Godine 1868. sin neznatnoga urara iz Nancyja, istom star dvadeset devet godina, objavio je golemu knjigu od 500 stranica, naslovljenu Božja psihologija koju je poslao samo petnaestorici ljudi, ali koja je imala zbog sablažnjiva odjeka neočekivani uspjeh 31 . Ta je knjiga, napisana u samoći nepodmitljive misli, predočivala onaj dvo- struki karakter kritičke analize, oštre do okrutnosti, i gorljiva poricanja, pretjerana do zaslijepljenosti. Slabiji pjesnik od gospodina Tainea, nesposobna napisati veličan- stveni predgovor knjizi O inteligenciji i odlomak o općem fenomenalizmu 32 ; zanimlji- viji od gospodina Ribota 33 koji se već svojim Engleskim psiholozima okušao u lijepom nizu svojih rasprava; Božja psihologija spajala je istodobno rječitost jednoga s proni- cavošću drugoga, a imala je sreću koju nije tražila: izravno udariti na najuzbudljiviji problem metafizike. Brošura jednoga uglednoga biskupa, nedostojna aluzija jedno- ga kardinala u govoru u senatu, oštar članak najpoznatijega kritičara spiritualista u čuvenoj Reviji, bili su dostatni da potaknu radoznalost omladine koja je bila zapah- nuta revolucionarnim vjetrom, simptomom pretečom budućih nemira 34 . Autorova teza sastojala se u tome da dokaže nužnu izradbu „pretpostavke-Boga“ djelovanjem nekih psihologijskih zakona koji su povezani s nekim cerebralnim promjenama po- sve fizičkoga reda. Ta je teza bila izrađena, potpomognuta i objašnjena s oštrinom ateizma koji je podsjećao na Lukrecijevu žestinu protiv vjerovanja njegova vremena. Dogodilo se dakle samotniku iz Nancyja da je njegovo djelo, zamišljeno i sastavljeno u ćeliji, odmah bilo bučno umiješano u borbu suvremenih ideja. Godinama nismo susreli sličnu snagu općih ideja povezanih s takvom širinom učenosti, ni tako bogato obilje gledišta spojeno s tako odvažnim nihilizmom. No dok je ime pisca postajalo u Parizu slavno, njegovi roditelji koji su živjeli s njime, a da ga nisu poznavali, koji su ga odgajali, ostajali su užasnuti njegovim uspjehom. Neki članci iz katoličkih novina bacali su u očaj gospođu Sixte. Stari urar bojao se da ne izgubi svoje mušterije među nancyjevskom aristokracijom. Sve nevolje provincije razapeše filozofa koji je odlučio napustiti svoju obitelj kad njemačka najezda i stravični nacionalni slom odvratiše od 31 „Naravno, taj posljednji naslov znači u svojoj gotovo ironičnoj jezgrovitosti ‘Studiju o različitim stanjima duše u kojima je obrađena ideja o Bogu’“, napisat će Anatole France u svojoj kronici („Paul Bourget, Le Disciple “, Le Temps , 23. lipnja 1889.; La vie littéraire , op. cit. , str. 58-59). 32 Sixteovi uzori su Taine i Ribot. Djelo O inteligenciji najznačajniji je Taineov prinos psihologiji. Bourget misli na kraj uvoda u trećem izdanju iz 1878. On se je divio Taineu, ali je strogo osuđivao ravnodušnost prema stvarnosti u njegovim spekulacijama. 33 Théodule Ribot (1839. – 1916.), profesor eksperimentalne psihologije na Sorbonnei, zatim na Collège de France bio je utemeljitelj francuske psihologije. 34 Bourget govori o čimbenicima koji su, javno govoreći protiv optjecaja protuvjerskih knjiga, bitno povećali radoznalost francuske mladeži za Taineove i Renanove knjige i ideje.
RkJQdWJsaXNoZXIy NjQyNzA=