Nova Istra

146 NOVI PRIJEVODI Paul BOURGET Ne budi nalik ni na jednoga ni na drugoga od ta dva mlada čovjeka, mladi današnji Francuzu. Ne budi ni okrutan pozitivist koji zlorabi ćutilni svijet, ni prijezirni i prerano pokvareni sofist koji zlorabi intelektualni i ćutilni svijet. Da oholost života i oholost ra- zuma ne učine od tebe cinika i opsjenara ideja! U današnje doba smućene svijesti i pro- tuslovnih doktrina, drži se, kao za slamku spasa, svete rečenice: „Ta svako se stablo po svom plodu poznaje.“ 15 Postoji stvarnost u koju ne možeš sumnjati, jer ju svakoga časa nosiš u sebi, osjećaš i vidiš: to je tvoja duša. Među idejama koje te salijeću, ima ih koje tu dušu čine manje sposobnom da ljubi, manje sposobnom da želi. Budi uvjeren da su te ideje pogrješne, ma kako ti se činile istančanima, nosile ma kako lijepa imena, i ma kako bile ukrašene čarolijom najljepših talenata. Veličaj i njeguj u sebi dvije velike vrline, dvije snage izvan kojih postoji samo današnja sramota i konačna smrt: ljubav i volju. – Današ- nja znanost, iskrena, skromna, priznaje da se na kraju njezine analize prostire područje Nespoznatljivoga. Stari Littré, koji je bio gotovo svetac, veličanstveno je govorio o tom oce- anu tajne koji tuče o našu obalu, kojega vidimo pred sobom stvarnoga, a za kojega nema- mo ni lađe ni jedra 16 . Onima koji će ti reći da se iza toga oceana tajne prostire praznina, bezdan tame i smrti, imaj hrabrosti odgovoriti: „Vi to ne znate...“ A budući da ti znaš i da u sebi osjećaš dušu, radi na tom da ta duša u tebi ne umre prije tebe. – Francuskoj je potrebno da svi tako mislimo, i neka ti ova knjiga pomogne da i ti tako misliš. Ne traži u njoj ono što u njoj nikako ne bi mogao naći, aluzije na nove događaje 17 . Njezin je plan bio napravljen i jedan njezin dio napisan kad su dvije tragedije, jedna francuska i druga 15 Lk 6, 44. 16 Bourget navodi slavnu Littréovu stranicu:„Ono što je s onu stranu pozitivnoga znanja, bilo ma- terijalno, dubina neograničena prostora, bilo intelektualno, niz beskonačnih uzroka, ljudskomu je duhu nedokučivo. No nedokučivo ne znači ništa ili nepostojeće. Neizmjernost bilo materijal- na, bilo intelektualna usko je povezana s našim znanjem i preko te veze postaje pozitivna ideja i iste kategorije; hoću reći da se ta neizmjernost pojavljuje pod svojim dvostrukim obilježjem, kao stvarnost i kao nedokučivost. To je ocean što upravo tuče o našu obalu i za kojega nemamo ni lađe ni jedra, ali čija je jasna vizija i spasonosna i čudesna.“ ( Auguste Comte et la philosophie positive , 1863, str. 519). Littré sam navodi ovaj ulomak u svojem„Uvodu učeniku“ u Cours de philosophie positive Augustea Comtea (1868., str. 66-67) kako bi komentirao Spencera:„Pokušaj brkanja nespoznatljivoga u znanosti s nespoznatljivim u vjeri doživio je dakle neuspjeh.“ Bolje se ne bi mogao sažeti problem Učenika. 17 Bourget nije htio da čitatelji u Učeniku prepoznaju aferu Chambige, kao ni aferu Mayerling. Afera Chambige nastala je 25. siječnja 1888. kada je dvadeset dvogodišnji student prava Henri Chambige (1865.-1909.) nađen ranjen hitcima iz revolvera u Sidi-Mabruku u Alžiru u vili svoje majke. Pokraj njega ležala je ubijena tridesetogodišnja Magdeleine Grille, stroga protestantkinja, majka dviju djevojčica. Oporavljeni Chambige optužen je za ubojstvo. Francusko javno mnijenje duboko je usijala ova nikada razriješena tajna. Afera Mayerling zbila se u noći 29. i 30. siječnja 1889. kada je nadvojvoda Rudolf, sin austrijskoga cara Franje Josipa, oduzeo život sebi i svojoj ljubavnici Mariji Vetzera.