Nova Istra

144 NOVI PRIJEVODI Paul BOURGET svakoga od nas, čak i onih koji o tome nisu nikada govorili! Ali ne, siguran sam da se i ti osjećaš tužnim kad prolaziš ispred Slavoluka gdje su prošli drugi , pa i s prijateljem i za lijepih ljetnih večeri. Sve bi veselo ostavio da odeš u smrt – ako to sutra zatreba. Još uvi- jek sam u to siguran. No nije dovoljno znati umrijeti. Jesi li se odlučio znati živjeti ? Kad ugledaš taj Slavoluk pobjede i kad se sjetiš epopeje Velike Vojske, žališ li što u svojoj kosi nemaš junački dah tadašnjih novaka? Kad se sjetiš restauracije i borbā za romantizam, osjećaš li nostalgiju što ne moraš, poput borbe za Hernani 8 , braniti veliku književnu za- stavu? Osjećaš li, kad susrećeš današnje učitelje, jednoga Dumasa, jednoga Tainea, jed- noga Lecontea de Lislea 9 , uzbuđenje pri pomisli da pred sobom imaš čuvare genija svoga naroda? Kad čitaš knjige poput ovih koje moramo pisati i prikazivati grješne strasti i nji- hove muke, želiš li ljubiti više nego što su ljubili autori tih knjiga? Napokon, imaš li više ideala nego mi; više vjere nego mi; više nade nego mi? – Ako imaš , daj mi ruku i dopusti mi da ti kažem: hvala. – Ako nemaš ?... Ako nemaš ?... Danas postoje dvije vrste mladih ljudi što ih danas vidim pred sobom i što su i pred tobom kao dva oblika napasti, jednako pogibeljna i zlokobna. – Jedan je ci- nik i obično vesele ćudi. Već s dvadeset godina obračunao je sa životom i njegova religija drži se jedne jedine riječi: uživanja – koja se tumači drugom riječi: uspjehom. Bavio se on politikom ili javnim poslovima, književnošću ili umjetnošću, športom ili industrijom; bio on časnik, diplomat ili odvjetnik, sâm je sebi bog, načelo i svrha. Od prirodne filozo- fije uzajmio je veliki zakon o životnom nadmetanju i primjenjuje ga u izgradnji svoga bogatstva s gorljivim pozitivizmom koji od njega stvara civilizirana barbara, najopasniju vrstu. Alphonse Daudet, koji je to čudesno znao vidjeti i odrediti, krstio je toga mladoga modernoga čovjeka struggle-for-lifeur 10 , – a ova osoba sama sebe rado naziva „krajem stoljeća“. Cijeni samo uspjeh, a u uspjehu samo novac. Uvjeren je dok čita ovo što ja pi- šem – jer me čita kao što čita sve kako bi bio „upućen“ – da se, ocrtavajući taj portret, po- drugujem čitateljstvu i da sam mu sličan. On je tako duboko nihilist 11 da mu se ideal kod 8 Romantična drama Victora Hugoa koju smatraju utemeljiteljskim činom romantizma u veljači 1830. 9 Hippolyte Taine (1828. – 1893.) dobio je jedno poglavlje u Bourgetovoj knjizi Eseja o suvremenoj psihologiji iz 1883., a Leconte de Lisle (1818. – 1894.) i Alexandre Dumas sin (1824. – 1895.) u knjizi Novih eseja o suvremenoj psihologiji iz 1886. 10 U romanu Besmrtnik (1888):„Da, jedan od naših strugforlifeursa!“(boraca za život) /…/ „Struggle- for-lifeurs!“ koji označuju tu novu rasu malih divljaka kojima bezazleno darwinovsko iznašašće „borbe za život“ služi kao znanstveno opravdanje u svim vrstama ružnih djela“. Zatim u drami Borba za život , prvi put izvedenoj 30. listopada 1889. u kazalištu Gymnase, Daudet se –„ struggle for lifeur me je nastavljao mučiti“ – govori u uvodu – nadahnjivao aferom Barré-Lebiez, dvojice studenata koji su ubili stanodavku, a pozivali se na Darwina. 11 U članku o Baudelaireu u svojim Esejima o suvremenoj psihologiji , Bourget je razlikovao nihilizam Slavena, pesimizam Nijemaca i„živčane usamljenike i čudake“ Latina.