Nova Istra

302 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ raspušten. Razlog zabrani vjerojatno treba tražiti u prvim uspjesima Saveza, koji je, među ostalim, od 1890. izdavao dva puta mjesečno list L’Operario (Radnik) – glasi- lo radničkog tršćanskog društva za društvena pitanja.“ 44 Sve što je imalo vonjalo na socijalizam ili slične proleterske pokrete, Austrija je u začetku zatrla. Preostala je jedino umjereno lijeva austrijska socijaldemokracijska opcija koja se zasebno razvija u pojedinim jadranskim pokrajinama. U Pulu stiže preko Trsta te se, primjereno gradskim nacionalizmima, narodnosno razjedinjuje na talijanske i hrvatske (jugoslavenske) članove, 45 a tek desetljeće potom udružuje (koalira) i obje- dinjuje.„Kongres socijaldemokrata ovih krajeva održan je u Trstu 1897. uz jednog delegata iz Pule – nema stava o nacionalnom i vjerskom pitanju, a dogmatizam i demagogija mladih socijaldemokrata (SDS u Puli osnovan je 1898.) doveli su do zabune pred izbore 1907. u redovima puljskih radnika-socijalista, dobrim dijelom Hrvata, tj. Slavena, jer se nije vodilo dubljeg računa o sasvim neriješenim njihovim nacionalnim problemima, što je i bio povod organizacionom raskolu i formiranju JSDS ( Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, op. p. ) 1907. Od tada se ozbiljni- je raspravlja i vrlo osjetljivo nacionalno pitanje, te 1909. socijalisti Hrvati, Talijani i Slovenci skupno kandidiraju Jožu Zlobeca, 46 što donosi njihovo jačanje, prekid sa dogmatskim naznačavanjem nacionalnog problema i veću efikasnost u borbi s gra- đanskim strankama. Briljantna pobjeda socijalista Pule na izborima 1913. i njihovog kandidata Talijana Giovannija Lirussija (radništvo sviju nacionalnosti glasalo je za nj), govori o daljnjoj fazi usklađivanja interesa, a bijes iredentista pokazao se u listu Il popolo koji ga nazivlje ‘Ivan i Johan’ 47 te da su za nj glasali ‘carska mornarica, Slave- ni i socijalisti’.“ 48 Budući da je starčevićanac Matko Laginja odlučio glasovati za tali- 44 Isto, str. 35. 45 „Na području Istre djelovale su od 1897. godine dalje dvije strankine organizacije po narodnosti: Jugoslavenska socijal-demokratska stranka, osnovana u Ljubljani 15. VIII. 1896., i Talijanska socijal-demokratska stranka, osnovana 25. XII. 1897. u Trstu.“ Ivo Beuc: „Radnički pokret i socijalna demokracija u Istri do 1918. godine“, nav. dj., str. 97-98. 46 „Značajan dokaz o uspjehu stranke bila je kandidatura Jože Zlobeca, pekarskog pomoćnika, na izborima svibnja 1909., kada su ga zajednički kandidirali Hrvati, Slovenci i Talijani Pule. Ta činjenica govori da se je, pored službene istarsko-talijanske SDS, u Puli vrlo brzo počela afir- mirati i jugoslavenska SDS stranka. Kako se udaljavalo od centra samog grada, tako je opadao postotak građanstva i glasača za talijansku nacionalističku stranku, a rastao postotak onih koji su podržavali socijaldemokratsku stranku bilo istarsko-talijansku, bilo jugoslavensku.“ Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 61. 47 „IVAN (sic) e JOHAN (sic) LIRUSSI, candidato dell’imperialregia MARINA degli Slavi e del socialismo, eletto deputato con 1.619 di fronte al dott. Carlo Devescovi candidato dell’italianità e della democrazia che riporta 1.366 voti italiani.“ Il Popolo , br. 10, 26. svibnja 1913. 48 Milan Rakovac: „Aršenaloti 1918.“, Prilozi o zavičaju , sv. 1, Čakavski sabor – Katedra Pula, Pula, 1980., str. 143-144.