Nova Istra

301 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Puljski proletarijat pionirski se i potajice sindikalno stidljivo okuplja u Arsenalu (štrajkovi u vojno ustrojenoj tvornici i bojnom brodogradilištu bili su strogo zabra- njeni i gotovo nemogući) 39 , gdje su osnovane dvije, više humanitarne no socijalno- klasne, radnički solidarne udruge: godine 1869. Puljsko radničko društvo ( Società operaia polese ) 40 i sedam godina kasnije, 1876., Društvo kvalificiranih radnika ili Društvo obrtnika ( Associazione fra gli artieri ); obje nacionalno neobojene (iako s pre- težito talijanskim i potalijančenim članstvom) radničke udruge kojima su„svi radnici u Arsenalu bili obuhvaćeni organizacijom uzajamne pomoći“. 41 Izvan Arsenala osno- vano je 1881. malobrojno talijansko radničko i malograđansko Puljsko udruženje Bratstvo ( Associazione Fratellanza polense ). 42 Budući da je Monarhija zabranjivala so- cijalistička radnička okupljanja i politička osnivanja socijalističkih stranaka 43 , jedinu su mogućnost predstavljale međunarodne radničke organizacije i savezi, pa je tako u Trstu koncem 1888. osnovan Međunarodni radnički savez ( La Confederazione Ope- raria Internazioanale ), ali ni taj benigni Savez nije Carevini bio po volji.„Poslije svega dvije godine rada, 16. ožujka 1891., Radnički savez stavljen je izvan zakona, a onda 39 „Godine 1905. štrajk radnika u arsenalu Uljanik bio je veoma ozbiljnog karaktera, da je i bečki parlament morao o njemu raspravljati. Iz Beča dane su ‘specijalne instrukcije’ za ugušivanje štrajka. Posebni vojni odredi zaposjeli su brodogradilište uvijek spremni da nemilosrdno upo- trebe oružje protiv naših radnika – Istrana. No to nije slomilo borbenu odlučnost naših ljudi koji su usprkos svimmjerama soldateske osnovali permanentni ilegalni odbor radnika Uljanika, koji je rukovodio saboterskim akcijama. Drugi štrajk još većeg razmjera i bolje organiziran, izbio je početkom 1918. (kad je Austrija već bila na koljenima, a Arsenal zapušten).“ Dragutin Čubrić: „Brodogradilište Uljanik“, Pomorstvo , br. 11., Ministarstvo pomorstva FNRJ, Split, 1956., str. 432. 40 „Cilj društva bio je ujedinjenje, solidarnost i uzajamna pomoć članova, moralno, materijalno i intelektualno uzdizanje i pomaganje svog članstva na osnovnom programskom načelu rada i bratstva. Sve to postizavalo se osiguranjem novca za bolesne i nezaposlene članove, prosvjetnim i kulturnim uzdizanjem članstva, opskrbnim skladištima, penzionim fondom za bolesne čla- nove i nesposobne za rad, pružanjem novčanih i drugih potpora porodicama umrlih članova, organizacijom sprovoda i sahrane umrlih članova, društvenim i zabavnim životom i poboljša- njem životnih uvjeta u skladu sa zakonskim propisima i primjenom zakonskih sredstava.“ Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 26. 41 Isto, str. 28. 42 „Najveći broj članova 1885. godine imalo je Pulsko radničko društvo (1.069 članova), dok je Udruženje zanatlija imalo 623 člana, a Pulsko udruženje Bratstvo 90 članova. Pulsko radničko društvo imalo je i žensku sekciju koja je imala uglavnom zadatak da pomaže radnice za vrijeme bolesti.“ Ivo Beuc: „Radnički pokret i socijalna demokracija u Istri do 1918. godine“, Istarski mozaik , br. 2, Ogranak Matice hrvatske u Puli, Pula, 1964., str. 95. 43 „Već 30. siječnja 1884. proglašeno je iznimno stanje u zemlji, a godinu dana kasnije, 20. siječnja 1885., bečki parlament raspravljao je o nacrtu Zakona ( Sozialistengesetz ) kojim su se predlagale i predviđale mjere za suzbijanje socijalističkog pokreta.“ Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 33.