Nova Istra

300 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ Uz politički legalne (političke su stranke u Austriji bile pod budnim okom policije koja ih je dijelila na one vjerne Carstvu, Reichstreue , i one neprijateljske, Reichsfeinde ) i afirmirane nacionalističke stranke, Talijansku liberalno-narodnu ( Partito Liberale Nazionale ) 35 i nesložnu klerikalno-preporoditeljsku Hrvatsko-slovensku narodnu stranku 36 , brojni puljski potplaćeni i obespravljeni radnici (ponajviše arsenaloti svih nacionalnosti) osnivaju i udružuju se u napredne i organizirane, u austrijskom na- zovidemokratskom režimu dozvoljene, političke stranke (jedine lijeve opcije, legalne socijaldemokratske), zatim polulegalne i ilegalne partije (radničke i socijalističke), i na koncu radikalne tajne skupine i grupacije (komunističke i anarhističke), sindi- kate i radničke kulturne udruge (sportske, kulturne, čitalačke, folklorne, dramske, glazbene, zborske). U Puli, višestruko – po svim gradskim, nacionalnim, klasnim i društvenim sa- stavnicama – razjedinjenom gradu, proleterski internacionalizam i radnički univer- zalizam (prema glasovitu vapaju revolucionarne Marxove i Engelsove posljednje re- čenice iz Komunističkoga manifesta :„Proleteri svih zemalja, ujedinite se!“ 37 ) nisu naiš- li na ujedinjeno radničko odobravanje i proletersko pristajanje; puljski nacionalizmi, gradska podijeljenost i klasni partikularizmi bili su jači od proleterske revolucije. U početku gradski ujedinjena i jedinstvena radničko-proleterska je borba (posebice u Arsenalu) s vremenom politizirana i, naravno, nacionalno podijeljena, što je i kršćan- sko-konzervativna Naša sloga rado, uime hrvatskoga nacionalnog pitanja, prihvaćala: „Mi smo odavna osvjedočeni, da puljski socjalizam nije ništa drugo nego agentura za odrodjivanje hrvatskog puka – štafaža i filijalka onog sistema, što ga uporno proti našem narodu provadja istarska talijanska kamora.“ 38 Naša sloga bila je složna samo glede seljačkoga hrvatstva Istre, a složene klasne odnose u istarskim gradovima, na- pose u urbanoj Puli, kao da se nije trudila razumjeti. 35 „Politički kredo pod kojim je stranka nastupala sve do zabrane 1915. bio je spriječiti ‘slaveniza- ciju’, odnosno učvrstiti ‘talijanstvo’ Istre, a njezin iredentistički program temeljio se na naumu pripojenja Istre Italiji. Djelovala je i protiv socijalističkog pokreta, koji se u Istri počeo razvijati na kraju XIX. i početkomXX. stoljeća.“ Darko Dukovski: „Partito Liberale Italiano“, Miroslav Bertoša i Robert Matijašić (ur.): Istarska enciklopedija , Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 2005., str. 569. 36 „Prve prave nesuglasice između liberalne i klerikalne struje unutar HSNS nastale su tek poslije 1890. Sukobima oslabljena stranka doživjela je poraz na izborima 1901., ali, opora- vivši se, nakon promjene izbornoga zakona i uvođenja općega, neposrednoga i tajnoga prava glasa, neočekivano je pobijedila na izborima za Carevinsko vijeće 1907.“ Darko Dukovski: „Hrvatsko-slovenska narodna stranka“, u: Istarska enciklopedija , nav. dj., str. 311. 37 Karl Marx, Friedrich Engels: Komunistički manifest , Arkzin, Zagreb, 1998., str. 137. 38 „Slobodoumlje puljskih tobožnjih internacionalaca“, Naša sloga , br. 41, Pula, 11. oktobra 1906.