Nova Istra

299 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Obespravljeni se i potplaćeni puljski radnici zarana organiziraju u razne zabranjene sindikate 31 , radničke, proleterske, legalne socijaldemokratske, polulegalne i ilegalne socijalističke, komunističke, marksističke i anarhističke udruge, stranke (javne i taj- ne) i društva, tiskaju letke i brošure, izdaju novine (često kratkoga trajanja: Il Prole- tario , Il Pensiero , L’Operario ), prosvjeduju i štrajkaju 32 . Puljska gradska scena šaroli- kog stanovništva (svih mogućih boja i opcija) s još šarolikijim interesima (uz glavni: novac) i iz njih proizašlih sukoba iznijela je, osim nacionalnih i socijalnih konflikata, i snažan gradski radnički i proleterski pokret, (nad)nacionalnu borbu za radnička prava i bolji životni standard, nastalu i stasalu u vrijeme europski propulzivne Prve i Druge internacionale (međunarodnoga radničkog pokreta, 1864. i 1889.), koji po- kret, stalno nezadovoljan radnim i životnim uvjetima, upriličuje ili prijeti demon- stracijama, prosvjedima i štrajkovima u gradu. 33 Krajem 19. stoljeća emancipacija je radništva (na zasadama Marxa i Engelsa te Prve i Druge internacionale) u punom jeku, radnički se pokret organizira, prolete- rizira i revolucionira diljem Europe, pa tako i u vojno-industrijskoj Puli.„Šarolika struktura stanovništva u gradu, koji je obuhvaćao desetak narodnosti, sadržavala je u sebi, bez sumnje, i raznolikost pogleda na svijet. Tu su se našli radnici iz raznih sredina i pod različitim utjecajima: od narodnjaštva i partikularizama do naciona- lizma, šovinizma i internacionalističkih i anarhističkih pogleda i ideja. Sve će to doći do izražaja u procesu oblikovanja radničke klase i u razvitku radničkog pokreta.“ 34 31 „Iako su sindikati bili zabranjeni sve do 1907., oni djeluju ilegalno kroz takva potporna društva (najprije tipografi, od 1871.) te se procjenjuje da je uoči njihova legaliziranja u sindikatima ipak već bilo oko 13.000 organiziranih radnika. Učvršćivanje sindikalnog pokreta označava osniva- nje Općega radničkog saveza 1908...“ Antun Vujić: Hrvatska i ljevica: prilog socijaldemokratskom gledištu , Naklada Ljevak, Zagreb, 2014., str. 81. 32 Usp. Tone Crnobori: „Prvi radnički štrajkovi“, u: Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 70-76. 33 Puljski su štrajkovi brojnije, ozbiljnije i u punom naletu započeli (i dulje trajali, do ispunjenja redovito samo djelomičnih zahtjeva štrajkaša) početkom 20. stoljeća. O kojim se sve zaposle- nicima i radnicima radi (bez navođenja njihovih zahtjeva: najčešće za bolje uvjete rada, skraće- nje radnoga vremena, povećanje nadnica...), evo samo nekoliko naslova iz hrvatskih dnevnih i tjednih novina: „Štrajk kočijaša u Puli“, Naša sloga , br. 9, Pula, 3. ožujka 1904.; „Štrajk pekara u Puli“, Naša sloga , br. 1, Pula, 4. jenara 1906.; „Štrak Lloydovih ložača i mornara“, Omnibus , Pula, 14. veljače 1906.; „Štrajk zidarskih pomoćnika u Puli“, Naša sloga , br. 13, Pula, 29. marča 1906.; „Štrajk vozara u Puli“, Naša sloga , br. 20, Pula, 17. maja 1906.; „Štrajk zidara“ (podu- zetnika Münza, op. p. ), Omnibus , Pula, 6. svibnja 1909.; „Štrajk stolara u Puli“, Naša sloga , br. 36, Pula, 2. septembra 1909.; „Štrajk obćinskih namještenika u Puli“, Naša sloga , br. 5, Pula, 1. Febrara 1912.; „Radi štrajka tramvijera, kojima se u četvrtak i petak pridružiše i svi tipografi u Puli, izlazi naš list tek danas“, Naša sloga , br. 19, Pula, 11. maja 1912., itd. 34 Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 14.