Nova Istra

298 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ betonskim ili kamenim kadama za pranje.“ 27 Puljski proleteri izgurani su na perife- riju i u gradska predgrađa kako ne bi ometali građanski i malograđanski (snobov- ski) život grada. Poput biskupa Jurja Dobrile, puljski odvjetnik, saborski zastupnik i starčevićanac Matko Laginja (u Puli od 1890. do 1915.),„...proistekao i sam iz siromašnije seljačke sredine, nije mogao shvatiti da hrvatski proletarijat otišavši iz sela u grad – dobiva drukčije, šire vidokruge, da počinje pomišljati i na radikalne, pa i revolucionarne na- čine rješenja teških klasnih i socijalnih problema. Međutim, shvatio je snagu organi- ziranih radničkih snaga koje mogu utjecati na odvlačenje siromašnoga svijeta iz re- dova narodnjaka. Laginja i njegovi sumišljenici smatrali su da će pitanje pojave nove klase u Istri riješiti osnivanjem posebnih, radničkih udruženja, s pravom misleći da će se dio radnika povezati na nacionalnoj osnovi. Ali, isto su mislili i talijanaško-ta- lijanski protivnici. Tako je u Istri nastalo nekoliko radničkih organizacija, od koji i neke koje su u svom programu imale zacrtane socijalističke ideje i neke koje su imale međunacionalni karakter (u Puli radilo je – pored hrvatskih, talijanskih i slovenskih radnika – i veći broj Čeha, Nijemaca itd.). Međutim, i Laginjin rad i djelovanje talija- naško-talijanskih građanskih predstavnika negativno su djelovali na vitalne interese proletarijata u cjelini, bez obzira na narodnost, otupljujući oštricu borbe i zamaglju- jući putove, metode i ciljeve borbe, razvodnjavajući njihova htjenja.“ 28 Dobrila i Laginja bili su vođe istarskoga hrvatskog seljaštva, a kao da nisu shvaća- li što se zbiva s tim istim istarskim seljacima kad postanu najamni radnici (i kasnije osviješteni proleteri, iako dio njih živi u brojnim okolnim puljskim selima) u pulj- skomArsenalu 29 i općenito što sve (do)nosi brutalni kapitalizam u gradovima.„Svo- jim naglašavanjem špekulacije umjesto sigurnosti, profiterskih inovacija umjesto tradicionalnih vrijednosti i kontinuiteta, kapitalizam je polako razarao cjelokupnu strukturu urbanog života i postavljao je novu bezličnu osnovu – na novac i profit.“ 30 27 Darko Dukovski: „Počeci suvremenoga gradskog života Puljana na prijelomu stoljeća s poseb- nim osvrtom na ‘arsenalote’ (1890-1910)“, u: Bruno Dobrić (ur.): Stotinu i pedeset godina brodo- gradnje u Puli , nav. dj., str. 176. 28 Petar Strčić: „OMatku Laginji kao političaru“, Prilozi o zavičaju , sv. 4, Čakavski sabor – Kate- dra Pula, Pula, 1986., str. 112. 29 „U Puli se već 1898. godine pojavljuje socijalistička organizacija, po karakteru talijanska. Naj- više radništva živjelo je u Puli, gdje je ono bilo zaposleno u arsenalu. Hrvatsko radništvo manje je ulazilo u socijalističku stranku, ono se tek otkida od sela i kreće na rad u Pulu ili nekamo drugamo, no mnogi radnici, iako su zaposleni u Puli, vraćaju se svakoga dana s posla u svoje selo. Tako oni načinom života i shvaćanjem još uvijek ostaju povezani sa selom.“ Juraj Hrženjak (odg. ur.): Istra i Slovensko primorje , nav. dj., str. 84. 30 Lewis Mumford: Grad u historiji: njegov postanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi , Naprijed, Zagreb, 1988., str. 421.