Nova Istra

297 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU Dana grada i Dana oslobođenja, 22 iako Pula toga dana nije bila oslobođena! 23 ) – po- šteno nazvati puljskim proletarijatom, a ne uopćeno, nerevolucionarno, pasivno i ne- utralno, kako se često čini prepisujući Antona Gareisa iz 1886., radništvom. Nasuprot velebnih raskošnih vila i luksuznih secesijskih zdanja, gradi se u Puli i njihova arhitektonska opozicija, kuće bez stila i ukrasa. Siromašna radnička klasa, neophodni radnici za izgradnju Pule, nekvalificirani i polukvalificirani radnici Arse- nala većinom su dolazili iz središnje i južne Istre, okolnih puljskih sela i „Hrvatskog primorja i nastanili se na predjelu iznad Arene. Narod Pule je onda taj predio zvao la piccola Croazia , znači Mala Hrvatska.“ 24 Došljacima i istarskim seljacima, novim radništvom grada, tek pristiglim u Pulu, za gradnju je skromnih i malih kuća (prize- mnica i jednokatnica) na periferiji (Šijana, Monvidal, Kaštanjer, Gregovica, Sv. Mi- hovil, Veruda), kao i za otvaranje sitnih obrta i radionica, niskokamatnim kreditima značajno pomagala Istarska posujilnica, hrvatska štedno-kreditna zadruga 25 . Država pak, bojeći se proletera, gradi bijedna radnička naselja, poput onoga najvećeg na Sto- ji, kako bi „velik broj radništva, za koji je izgrađen čitav jedan stambeni rajon Barake, izolirala od užeg centra grada i ostalog gradskog stanovništva“ 26 . Ti mali stanovi (od 63, 45 i 25 kvadratnih metara) visokih stanarina bili su daleko ispod zdravstvenog i higijenskog standarda,„nisu imali zasebne sanitarne čvorove već zajedničke prosto- rije zahoda te nezaobilazne prostorije za pranje rublja i robe s ugrađenim pećima i 22 „Dan Grada Pule je 5. svibanj. Identičan je s danom oslobođenja Pule 5. svibnja 1945. godine. Na taj dan održava se svečana sjednica Gradskog vijeća odnosno posebna svečanost.“ Statut grada Pule, Obilježja grada Pule, članak 6., Gradsko vijeće Grada Pule na Sjednici 14. srpnja 2009. 23 Herman Buršić: „Pula slavi 5. svibnja kao Dan oslobođenja, ali tada su se Nijemci povukli na Muzil, jer su imali naređenje da se u Puli bore do posljednjeg čovjeka. Stoga su se žestoko borili još dva dana pri čemu su poginula još 22 borca partizanskih odreda. Tek tada su se predali.“ G. Rojnić: „Profesor Herman Buršić, ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Pule: priznanje cjeloži- votnom radu“, Glas Istre , 6. svibnja 2011. 24 Ante Tentor: „Uspomena na staru Pulu“, Istarski mozaik , br. 2, Ogranak Matice hrvatske u Puli, Pula, 1966., str. 87. 25 „Istarska posujilnica u Puli ustanovljena je 12. VII. 1891. Vodstvo Posujilnice uputilo je proglas javnosti, pisan talijanskim, hrvatskim i njemačkim jezikom. U njemu se navodi da je Istarska posujilnica zajmovno i štedioničko društvo, uneseno u zadružni registar odlukom C. kr. okruž- nog središta u Rovinju 25. VII. 1891., da je započela svoje djelovanje u odvjetničkoj pisarni Mat- ka Laginje, da će davati zajmove članovima društva ‘na osobni kredit, na zalog dragocienostih i javnih vrednostih papira, kao i na hipoteke’, te da će primati uloge u štedionicu uz 4,5%.“ Željko Klaić: Matko Laginja i političko-gospodarski problemi Istre (1918-1930) , Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2003., str. 112. 26 Tone Crnobori: Borbena Pula... , nav. dj., str. 21.