Nova Istra

296 PRILOZI O ZAVIČAJU Miodrag KALČIĆ Pula postajala radnički grad, radnici Hrvati osjećali su se iskorišćavani od organa baš toga carskoga doma, lojalnost dinastiji nije za njih mogla biti ozbiljna životna stvar. Stoga su lako dolazili do zaključka, da popovi ne govore istinu, ili ako je govore, da je istina popovska, a ne njihova, radnička.“ 17 Pripadnici donje klase, puljski najamni radnici u golemoj većini zaposlenici u Arsenalu, popularno zvani arsenaloti, napo- se socijalno obespravljeni kvalificirani i nekvalificirani radnici (zajedno su činili više od tri četvrtine ukupnog radništva Arsenala), 18 bili su itekako svjesni eksploatacije, izrabljivanja i ugnjetavanja (jedva preživljavajući iz mjeseca u mjesec) 19 , zato ih va- lja – a i uime neosporne uloge lika i djela Karla Marxa (iako sam Marx nije vjero- vao u opstojnost hrvatske nacije pa stoga, sukladno tome uvjerenju, niti hrvatskoga proletarijata) 20 u prošlosti glavne austrijske ratne luke 21 i suvremenosti grada Pule (sedamdesetak godina svečanoga slavljenja Marxova rođendana 5. svibnja u obliku 17 Mate Balota: Puna je Pula , nav. dj., str. 93. 18 „Radnici su se dijelili na sistematizirane kvalificirane radnike svrstane u 11 kategorija i u 4 platna razreda te na nekvalificirane radnike. Oni su svi primali plaću tjedno (i nisu imali pravo na mirovinu , op. p. ). Mali je bio broj stalnih, sistematiziranih, visokokvalificiranih majstora (radnička elita u gradu, op. p. ), koji su primali plaću mjesečno i odlazili u penziju s punom plaćom. (...) Kvalificirani su radnici Ia i Ib platnog razreda imali 1913. 4,56 K dnevno (114 K mjesečno, op. p. ), odnosno, 5,16 K (129 K mjesečno, op. p. ). To su bili predradnici. Radnici II platnog razreda primali su 4,08 K (102 K mjesečno, op. p. ), radnici III platnog razreda 3,60 K (90 K mjesečno, op. p. ), a IV razreda 3,20 K dnevno (80 K mjesečno, op. p. ). Nekvalificirani su primali 2,00 K (50 K mjesečno, op. p. ), 2,40 (60 K mjesečno, op. p. ) i 2,80 K dnevno (70 K mjesečno, op. p. ).“ Tone Peruško: „Historijat Uljanika do 1947.“, nav. dj., str. 14-15. 19 Radnička tročlana obitelj imala je 1909. mjesečne troškove: „ukupno 94,78 kruna (hrana 48,78, stanarina 30, odijevanje 14 i socijalno osiguranje 2 krune). (...) Iznos od 48,78 krune za ishranu 1909. je mizeran, jer ako pretpostavimo da se u toj obitelji dnevno trošilo jedna litra mlijeka i jedan kilogram crnoga kruha, već taj trošak je iznosio mjesečno 24,60 kruna (u Puli je 1909. stajala 1 litra mlijeka 0,36 kruna, a 1 kg crnog kruha 0,48 kruna), što znači da je obitelji ostalo za ručak manje nego li za doručak, a za večeru i drugi obrok da nije ostao ni jedan novčić.“ Ivan Beuc: Istarske studije: osnovni nacionalni problemi istarskih Hrvata i Slovenaca u drugoj polovini XIX i početkom XX stoljeća , vlastita naklada, Zagreb, 1975., str. 368-369, bilj. 807. 20 Marx je „sumnjao u mogućnost da Hrvati postanu samostalna nacija i ubrajao ih je među na- rode koji izumiru i kojima je suđeno da izumru, spominjući ih kao one koji će po ‘prirodnoj i neizbježnoj sudbini izumrijeti’, osobito Hrvate, Dalmatince, Slovence, koje Marx zove Koru- tancima i Čehe, a nazivajući Hrvate i posebno: ‘sjenom nacije’.“ Mijo Mirković: „O sadržaju i smislu Narodnog preporoda u Istri (1861-1914)“, nav. dj., str. 10-11. 21 Usp. Karl Marx: „The Maritime Commerce Of Austria“, New-York Daily Tribune , br. 4906, 9. siječnja 1857. i Karl Marx: „The Maritime Commerce Of Austria (second article)“, New-York Daily Tribune , br. 5082, 4. kolovoza 1857., u: „Marx and Engels Collected Works“, Vol 15, Progress Publishers, Moscow, 1980., str. 139-150; Viktor Božac: „Marx o našim krajevima i ljudima“, Istra , br. 9, Istarska naklada, Pula, 1978., str. 7-17.