Nova Istra

303 Miodrag KALČIĆ PRILOZI O ZAVIČAJU janskoga socijalista (u drugome krugu), tako su povodljivo odlučili i ostali puljski Hrvati i Slaveni, a dojučerašnja „mrziteljica“ socijalista i socijaldemokrata Naša sloga naglo mijenja stav:„U nedjelju 25. o. mj. moramo svi složno i bez razlike mišljenja u interesu naše narodne stvari poći glasovati za Ivana Lirussia...“ 49 Svaka odluka Mat- ka Laginje bila je „zakon“ istarskim Hrvatima. Između dvaju ljutih političkih protivnika, šovinističke Talijanske liberalno-narod- ne 50 i naglašeno nacionalne Hrvatsko-slovenske narodne stranke 51 , jedino su radni- ci (proleteri), socijaldemokrati Pule uspjeli stvoriti kakvo-takvo (danas toliko rado spominjano) kozmopolitsko ozračje grada te naznačiti mogući suživot i nacionalnu snošljivost u, ponovimo, višestruko podijeljenom i posvađanom gradu. Zarađujući od povremenih poslova u Arsenalu, puljski najamni polukvalificirani i nekvalificirani radnici često su ostajali bez posla. Takvih radnika bez ikakvih socijal- nih i radničkih prava, proletera između dvaju najamnih poslova, u očekivanju posla 49 „Hrvati i Slaveni Pule!“, Naša sloga , br. 21, Pula, 21. maja 1913. 50 „Usko nacionalistički okvir i klasno-buržoaski sadržaj njezinog programa mogao bi se raščlaniti na: a) Pošto su a priori negirali bilo kakvo pravo Hrvatima i Slovencima na tu pokrajinu bili su protivnici svake ravnopravnosti s Hrvatima i Slovencima. Na osnovu takvog stava bili su protiv svih onih političkih mjera, koje bi bile dovele Hrvate i Slovence u ravnopravni položaj s nji- ma. Bili su protiv demokratizacije izbornog sistema, protiv upotrebe hrvatskog jezika u javnim ustanovama i Saboru, protiv osnivanja i širenja hrvatskih i slovenskih kulturnih i društvenih organizacija; b) Kao talijanski nacionalisti gradili su svoj iredentistički program za pripojenje Istre Italiji bez obzira na nacionalne i druge interese Hrvata i Slovenaca, koji su imali suprotan program; c) Zbog svoje klasne opredijeljenosti i ekonomske zainteresiranosti kao vladajuća kla- sa u pokrajinskim okvirima bili su protiv ekonomskog osamostaljivanja hrvatskih i slovenskih poljoprivrednika, protiv njihovih ekonomskih organizacija (zadruga, posujilnica i gospodarskih društava), vodili su konkurentsku borbu s malim hrvatskim i slovenskim trgovcima i obrtni- cima u gradovima; d) Njihova klasna opredijeljenost dovela ih je u sukob sa socijalističkim pokretom.“ Vjekoslav Bratulić: „Međunacionalni odnosi i razvitak socijalističkog pokreta u Istri“, u: Fredo Čulinović, Vjekoslav Bratulić, Vinko Antić (ur.): Priključenje Istre Federalnoj Državi Hrvatskoj u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji: 1943. – 1968. , Sjevernojadranski in- stitut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Rijeka, 1968., str. 17. 51 „Njihov program je obuhvaćao: a) Borbu za proširenje izbornog prava građana, za ravnoprav- nost u svim autonomnim pokrajinskim vlastima, za pravo na upotrebu svog jezika u svim javnim ustanovama, za pravo i mogućnost otvaranja svih vrsta škola potrebnih za kulturno uzdizanje naroda i jednakopravno postupanje oko osnivanja ekonomskih organizacija; b) Sa njihovog nacionalnog stanovišta u svoj program su unijeli borbu za sjedinjenje Istre s osta- lim jugoslavenskim krajevima, jer je velika većina njenog stanovništva po broju i teritorijalnoj rasprostranjenosti bila hrvatska ili slovenska; c) Kako se Hrvatsko-slovenska narodna stranka oslanjala na hrvatske i slovenske poljoprivredne proizvođače i zastupala njihove interese, nje- zina klasna opredijeljenost nije bila tako ekskluzivna kao kod Talijanske liberalne stranke. Do zaoštravanja sa socijalističkom strankom na bazi klasnih suprotnosti dolazi tek u završnoj fazi narodnog preporoda.“ Isto, str. 17-18.