Nova Istra

268 OGLEDI Janez VREČKO pjesmotvor Krštenje na Savici tvrdilo se da je prvi slovenski ep, odnosno„povijest u stihovima“, kako je svoje djelo nazvao sam Prešeren, u kojoj je individualno zamije- nilo i nadomjestilo javno. Sve bi to trebalo značiti da se klasični i romantični ep ne razlikuju samo prema opsegu, nego i po tome što u klasičnom, Homerovu epu nije bilo prostora za individualno, recimo ljubavno, što u njemu nije bilo ni iznimnog pojedinca koji bi vremenu epskoga događanja pokazao svoj unutarnji razvoj te bi na kraju epa postao drukčiji nego što je bio na početku, dok romantični ep sve to već sadrži. No, ispostavit će se, nasuprot uvaženim teorijama epa, a mislimo prije sve- ga na Lukácsa i Bahtina, kako klasični ep već u pradavna vremena, kad to ne bismo očekivali, osim javnoga svijeta opisuje i individualni svijet, i to na tako intenzivan i uvjerljiv način da bi spomenute teorije trebalo uskladiti s činjenicama u Homero- vim ostvarenjima. U epu Borisa A. Novaka Vrata nepovrata središnja tema također se s jedne stra- ne odnosi na junačka djela, a s druge na intimna junaštva, što ih pisana povijest naj- češće ne uzima u obzir, ali njegov epos otvara im prostor u poeziji. Novak nastoji opjevati tragičnost svojih likova a da pritom ne donosi nikakve presude. On je „velik Mitoman“, kao što su prije njega bili Homer, Vergilije, Ovidije, Dante, Milton, ali je istovremeno i mitolog – kritičar mita, što mu„pomaže kod pisanja epa“, jer očovječu- je njegovu „tendenciju prema idealizaciji, divinizaciji likova“ (Novak: 2015., 78-98). Novak svoje epsko ostvarenje naziva epos i tako se suprotstavlja uvaženim teore- tičarima epa, kakvi su Lukács i Bahtin, koji zagovaraju tezu o smrti klasičnoga epa. Zanimljivo je da urednički zapis na zadnjoj stranici drugoga dijela eposa, pod naslo- vom Vrijeme očeva , definira Novakovo djelo kao slovenski Rat i mir , što bi moglo značiti da ga shvaća kao roman u stihovima. Kako uskladiti ta dva shvaćanja? Ima- mo li pred sobom ep ili roman u stihovima, ili možda nešto treće? No, čemu uopće preispitivanje radi li se o eposu, kad se autor sam odlučio za njega? Naime, za No- vaka je ep nadasve živ. I ne samo to: on je uvjeren da u našemu vremenu može od- zvanjati svježe i autentično upravo zato što je stoljećima počivao u miru. Vrata ne- povrata trebala bi, dakle, poslije višestoljetnog počivanja u miru dokazati uskrsnuće epa iz mrtvih. Pa ipak, epu je potrebna mitologija kao njegovo majčinsko naručje, mitologija koje se suvremena Europa više ne može domoći. Romantika je, doduše, pokušavala s umjetnom mitologijom, ali je tu mitologiju uspjela plasirati u roman kao epopeju modernoga svijeta bez bogova (Lukács). Uostalom, već je Homer upotrebljavao mi- tologiju kao sredstvo pomoću kojeg je pokušao prekriti ispraznost svoga vremena. Spomenimo i to da je Vergilije Eneidu htio uništiti zato što je bila odmaknuta od mi- tološke podloge. Ako je u Novakovu slučaju riječ o eposu, što bi mogla biti njegova mitološka (pripovjedna) podloga? Pripovjedno polazi prije svega od obiteljskoga pri-