Nova Istra

162 ZBILJA I SUDBINA KNJIŽEVNOSTI Lada ŽIGO ŠPANIĆ Michela Lacroixa. Naravno, neću„krasti“ njegove misli, ali taj tekst potvrđuje i moje shvaćanje da su„dežurni krivci“ za „instant“ književnost brojni psiholozi koji su u 20. stoljeću uvjeravali milijune ljudi kako moraju osloboditi svoje „ja“, potisnuti strah od vlastitih emocija i izraziti se kako žele, uz slogane – A new self , A new You itd. Svako razdoblje, navodi Lacroix, imalo je idealan tip – srednji vijek imao je hrabroga viteza, renesansa kultiviranoga dvorjanina, 18. stoljeće prosvijećenoga filozofa, 19. stoljeće sposobnoga poduzetnika, a 20. stoljeće razvilo je tip emocionalno slobodnoga čo- vjeka. Bio je to veliki otpor psihologiji 19. stoljeća, prema kojoj je izražavanje emo- cija bilo nedostatak samokontrole, stvar osobnoga poremećaja, neprilagođenosti, pa čak i društvena nepristojnost. Niknule su brojne psihološke škole kao gljive poslije kiše, s konceptom da čovjek postaje svojim tek onda kada izrazi svoj emocionalni ži- vot. Fritz Perls, osnivač danas popularne „Gestalt“ terapije govorio je: „Loose your head, come to your senses“ („Ostavite svoju glavu, pridružite se svojim osjetilima“). No, koliko su god ti zahtjevi za oslobađanjem sebe unaprijedili psihologiju i po- mogli rastrojenim pojedincima, ostavili su veoma štetne posljedice na umjetnost, da- kle na područje gdje su emocije, kao što rekosmo,„alfa i omega“ svega. U školama za osobni preporod uzela se u obzir puka volja pojedinca, a zanema- rilo se umijeće, znanje, ono što smo naslijedili još od staroga vijeka.„Kult emocije“ u 20. stoljeću tako se i u književnosti jednim dijelom pokazao kao neka vrsta antiin- telektualnog pokreta za iskazivanjem unutarnjega svijeta, a kada tome dodamo još i medijski „zahtjev“ da se bude simpa , cool i sl., osobni život više nalikuje na emocional- no ispražnjavanje negoli „punjenje“ (uzmimo za primjer trend književne psovke „pod svaku cijenu“, književnu pornografiju na „pubertetski“ način itd., trend „stvarnosne“ proze i poezije koji, uz brojna sjajna ostvarenja, nudi gomilu površnih, isušenih tek- stova itd.). Diletantizam se uvijek lako uvlači u prenapuhane trendove. Kada već govorimo o oslobađanju emocija, svakome je jasno da su današnje emo- cije udarne, brzinske, afektivne, a rijetko kontemplativne, s obzirom na to da živimo u vrtoglavu svijetu brzih digitalnih slika, površnih poruka, nasilja, transa i ostalih stimulansa, a sva ta lepeza ubrzanih emocija duhovnost potire i potiskuje u drugi plan. I to je jedan od razloga enormnoga porasta površne literature, i to je dekor onih prezaposlenih agenata koji čitaju rukopise zbrda-zdola, jer deadline svijetli posvuda, a nove i nove vibracije stvaraju nova iznenađenja. Treba se brzo prilagoditi, opstati na tržištu koje učas može promijeniti svoju sliku. A kaos vlada i u knjižarskoj industriji. Zamislimo u izlogu neke velike svjetske knjižare Knjigu nemira Fernanda Pessoe, koja zatajno stoji uz knjige s raspaljenim naslovnicama, često nalik spotovskim reklamama, uz mnoštvo popularnih autobi- ografija iz pera sportaša, političara te drugih manekena i jurišnika suvremene civi- lizacije. Knjiga neosporna klasika, s osamljeničkim, neatraktivnim naslovom, u tom