Nova Istra

121 Mario KOLAR ZBILJA I SUDBINA KNJIŽEVNOSTI ko 7 , nakon čega je – želeći tobože očuvati čast JAZU-a, ali i Društva književnika Hrvatske – Miroslav Krleža zatražio da se Kolara izbaci iz spomenutog književnič- kog društva, što se i dogodilo. Krleži i njegovim istomišljenicima Kolar se odlučio osvetiti ne samo kavanskim svađama, prosvjednim pismima i novinskim člancima, nego i novelama. Tako npr. u noveli U višim sferama tijekom snobovskog okupljanja visokoga zagrebačkog društva u jednoj zagrebačkoj vili početkom Drugoga svjetskog rata Krležine Balade Petrice Kerempuha recitira i zanosi se njima beskrupulozni in- dustrijalac Kukec, koji neumoljivo podsjeća na Domaćinskog iz Krležina romana Na rubu pameti (1938.), čime je Kolar očito želio ismijati tobožnju lažnu Krležinu borbu za maloga čovjeka u toj zbirci pjesama. U noveli Glavno da je kapa na glavi u liku pjesnika Božidara Palca ismijava Kolar, čini se, također zbiljsku osobu – Dobri- šu Cesarića, o čemu svjedoče brojne aluzije, poput onih na pjesme Oblak , Breze na ulici itd. Spomenuti Palac u toj noveli, inače, među ostalim, ne želi pomoći Židovki tijekom Drugoga svjetskog rata, čime se potencira njegova bešćutnost, a ismijava se njegovo pjesništvo. U svakom slučaju, neovisno o tome koliko su motivirane zbiljskim materijalom, činjenica jest da je riječ o umjetnički bitno slabijim ostvarenjima od Breze , Svoga ti- jela gospodar , ali i nekih drugih zbiljom motiviranih novela. To znači da oslonac na zbilju može, ali i ne mora uroditi estetski relevantnim djelima. Razmotreni primjeri svjedoče i o tomu da odnos književnosti i zbilje nije jednostavan – niti je književ- nost usmjerena samo na sebe niti samo na zbilju, nego najčešće na oboje. Kakav će biti omjer, odnosno što će prevagnuti, ali i kakvi će pritom biti rezultati, ovisi o sva- kome piscu ponaosob. Ali odnos prema zbilji nešto je što svakako presudno obilje- žava književnost. 7 Više o tome vidjeti u: K und K afera: Krleža protiv Kolara . Priredio Tomislav Sabljak. Zagreb, Kapitol, 2006.