Nova Istra

254 OGLEDI Vladimir TOMAŠ ni skup, ni jednu formalno i sadržajno uobličenu književnu večer (s izuzetkom po- stumne pulske kritičko-pjesničko-glazbene posvete pjesnikinji g. 2020. u Klubu hr- vatskih književnika „Dr. Ljubica Ivezić“, sjedištu Istarskoga ogranka DHK, a u povo- du njenih posmrtno objavljenih zbirki Gibraltar i Magnesium Beach istoga izdavača) u kojoj bi se raspravljalo o njezinu životu i djelu. Valja napomenuti to da je tek ma- nji broj teoretičara i kritičara progovorio o Grubišićkinu pjesništvu; o njoj su pisali Boris Domagoj Biletić, Milan Zagorac i akademik Tonko Maroević, koji je napisao izdavačku recenziju zbirci Djevojčica iz porječja (2000.). Također valja napomenuti kako pjesništvu Nade Grubišić nije posvećena ni jedna stranica u recentnijim anto- logijama suvremenoga hrvatskog pjesništva (Pejakovićevoj, Stamaćevoj...), kao ni u leksikonima hrvatskih pisaca (Nemečevu, Maštrovićevu). Budući da je riječ o iznimno talentiranoj, nadahnutoj, originalnoj i inovativnoj pjesnikinji, ali i pjesnikinji za koju je rijetko tko čuo, rad će se orijentirati na inter- pretaciju i tumačenje različitih koncepata i temata u četirima Grubišićkinim zbirka- ma objavljenima u dovoljno dugom vremenskom razmaku koji omogućava izravan uvid u razvoj pjesničkog pisma ove neprimijećene hrvatske poetesse . Riječ je o zbir- kama Djevojčica iz porječja (2000., 2 2013.), Metropola praznine (2007.), Oralne teme (2012.) i Gibraltar (2019.), na temelju kojih će se ponuditi i predstaviti kompleks ti- jela, tjelesnosti i patnje u tijelu, koja je odraz (uglavnom) tjelesnog (ne)iskustva. Ta- kođer, rad donosi uvid u primarna poetička obilježja pjesničkoga pisma Nade Grubi- šić čime će se unaprijediti poznavanje i isticanje važnosti opusa ove iznimno vrijedne, a čudno i neopravdano zanemarene hrvatske pjesnikinje. Zbog kritičarski iznimno oskudne recepcije, smatramo da je potrebno osvijestiti i upozoriti hrvatsku književ- nu kritiku, ali i šire čitateljstvo, na iznimno važan i gotovo posve neistražen Grubi- šićkin opus. Jednako tako potrebno je kritički propitati iz kojih se razloga i prema kojim kriterijima oblikuje hrvatski pjesnički kanon suvremenoga pjesništva, odno- sno zašto je Nada Grubišić ostala nezamijećena i neuvrštena tamo gdje apsolutno pripada – kako njezin (u prvom redu) pjesnički opus, tako i njezino pjesničko ime. 1. SLUČAJ „GRUBIŠIĆ“. TKO JE PJESNIKINJA NADA GRUBIŠIĆ I ZAŠTO O NJOJ ŠUTIMO? Pjesnikinja Nada Grubišić, u književnom svijetu na početku karijere poznata i kao Nada Gulin, rođena je 23. svibnja 1954. godine u Puli, a preminula 9. svibnja 2018. godine u Zagrebu. U rodnoj je Puli završila gimnaziju, a diplomirala je na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Primarno je riječ o pjesnikinji, ali je pisala i epove, pjesničku prozu, a povremeno i članke, osvrte i eseje koji su objavljivani u hrvatskim i stranim publikacijama. Za života je objavila sljedeće pjesničke knjige: Apokalip-