Nova Istra

226 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Josip ŠIKLIĆ stavu: dr. sc. Boris Domagoj Biletić (glavni urednik), akademik prof. dr. sc. Goran Filipi, Nada Galant, prof. (tajnica uredništva), prof. dr. sc. Irvin Lukežić, prof. dr. sc. Robert Matijašić, prof. dr. sc. Rita Scotti Jurić i Josip Šiklić, prof. (tajnik edicije). Posebno treba izdvojiti izdavačku djelatnost pojedinih katedara. Gotovo sve ka­ tedre objavile su, što samostalno, što u sunakladništvu, na desetke svezaka zborni- ka, monografija, ljetopisa, kataloga, rječnika, nizova rukoveti i zbirki pjesama no- vih i renomiranih pjesnika čakavaca te drugih pojedinačnih publikacija. Riječ je o impozantnoj građi koja broji na stotine knjiga koje su izravni rezultat entuzijazma, stvaralačkog samoprijegora i razumijevanja šire društvene zajednice za potrebe ovo- ga kulturnog prostora. VII. Na prvom Danu Huma , održanom 4. lipnja 1972., predsjednik Skupštine općine Buzet Željko Marinac svečano i simbolično predao je ključeve najmanjega grada na svijetu predstavniku Čakavskoga sabora i predsjedniku JAZU, akademiku Grgi Novaku, predsjedniku Čakavskoga sabora Mirku Božiću i Zvani Črnji, glavnome tajniku Čakavskog sabora, čime je Hum i službeno predan na upravljanje Čakav- skome saboru. Istoga dana u Buzetu je osnovan Odbor za obnovu Huma, koji su činila 32 člana (iz Istre, Rijeke i Zagreba), na čelu s VojkomTrsom (tadašnji direk- tor TV Zagreb). Objavljen je dokument Čakavskoga sabora, Odbora za obnovu Huma, pod nazivom: Prijedlog programa revitalizacije Huma . U okviru inicijative revaloriziranja istarskog sela kao gospodarskog i turističkog čimbenika bilo je predloženo i „da se Hum pretvori u sjedište Sabora koji bi ga tu- ristički osposobio“. 32 Zvane je Črnja predlagao da se Hum i njegova sela proglase i urede kao etno- park, no za taj projekt nije bilo ni razumijevanja, a ni mogućnosti. Stoga je predlo- žio drugi, Aleju glagoljaša , te predložio Josipu Bratuliću da izradi prijedlog projekta. Na savjetovanju u Humu, održanom 6. rujna 1976., o daljnjemu radu na revita- lizaciji najmanjega grada na svijetu , na kojem su uz predstavnike Čakavskog sabora sudjelovali i predstavnici Skupštine općine Buzet, podnesen je prijedlog o uređe- nju Aleje glagoljaša , kako je nazvana cesta od Roča do Huma, kao poseban projekt Čakavskoga sabora, a na temelju idejnoga projekta, što ga je sastavio Josip Bratulić, dogovoreno je da se započne s projektiranjem i gradnjom Aleje glagoljaša , postave prigodne skulpture uz Aleju , pri ulazu postavi oznaka u obliku jedne skulpture kao putokaz u najmanji grad na svijetu . 32 Darko DUKOVSKI, Istra i Rijeka u hrvatskome proljeću , Zagreb, 2007., 314.