Nova Istra

227 Josip ŠIKLIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Ovaj zahtjevan spomenički kompleks, koji se sastoji od jedanaest spomen-obiljež- ja na potezu Roč-Hum, podignut je u svega nekoliko godina, od 1977. do 1985., u izvedbi akademskog kipara Želimira Janeša. Od Stupa Čakavskog sabora , simbola Čakavskog sabora u obliku stiliziranog gla- goljskog slova S, redaju se obilježja s obiju strana ceste između Roča i Huma – Stol Ćirila i Metodija , Katedra Klimenta Ohridskog , Glagoljski lapidarij , Klanac hrvatskoga Lucidara , Vidikovac Grgura Ninskoga , Uspon Istarskog razvoda , Zid hrvatskih prote- stanata i heretika , Odmorište žakna Jurja , Spomenik otporu i slobodi – sve do glavnih gradskih vrata Huma. Aleja glagoljaša danas svojim osebujnim jezikom podsjeća na ključne trenutke uz- budljive i duge sudbine glagoljaške pismenosti i književnosti, ali je i izvrstan poka- zatelj novih, originalnih i stvaralačkih rješenja kojima se mogu oplemeniti pojedini prirodni prostori. VIII. U okviru 15. Sabora čakavskog pjesništva, nakon desetljetne stanke, održan je u Žminju, 4. lipnja 1983., okrugli stol o jubileju manifestacije. U raspravi su sudje- lovala 23 sudionika govoreći o načinu, oblicima i mogućnostima daljnjeg razvoja ne samo žminjske katedre i njezine manifestacije Sabora čakavskog pjesništva, već i o perspektivama razvoja Čakavskog sabora u cjelini. U raspravi su između osta- lih sudjelovali: Zvane Črnja, Josip Bratulić, Dragutin Brigljević (urednik Modre laste), Mario Kalčić, Mladen Kuzmanović, Jelena Lužina-Sladonja, Galiano Labi- njan, Slavko Zlatić, Stjepan Težak i Mirko Todorić (tadašnji prosvjetni savjetnik za hrvatski jezik u Rijeci). Nakon uvodnih riječi domaćina, Zvane Črnja iznio je svoje gledište: „Sabor Čakavskog pjesništva imao je u prvoj fazi dvije dimenzije: onu au- torsku i onu organizacijsko-manifestacijsku. Prva je išla za teoretskom valorizaci- jom čakavštine, polazeći od zavičajnih načela i dostižući do univerzalnog. Druga je razvijala smotru mladih autora i recitatora. Vremenom je izostala ova autorska di- menzija i trebalo bi je obnoviti jer se ovako već godinama ova druga dimenzija širi, ali i upada u sve veći prakticizam, nema potrebnog orijentira. Ali, ovu prvu dimen- ziju sada bi trebali obnoviti i voditi pripadnici jedne nove generacije.“ U daljnjem izlaganju istaknuo je da od generacije koja je sve započela mnogi nisu ni živi, a on ne može „sada počinjati ponovno“. Črnja je istaknuo i to da je „na gašenje autorske di- menzije vjerojatno utjecao i on, svojim povlačenjem iz Sabora čakavskog pjesništva.“ Navodi i razlog zbog čega je do toga došlo, naime „tadašnje rovinjsko društveno- političko rukovodstvo predbacilo“ mu je „da nije prijavio podizanje dviju bisti Zad (sic!) Kaštela.“ Rečeno se odnosi na biste Mate Balote i Drage Gervisa podignute