Nova Istra

224 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Josip ŠIKLIĆ kulturnih prožimanja ovo je prvi put da se preko povijesnih provalija između dva na- roda i dviju kultura uspostavlja most međusobnog uvažavanja s kojim se, uz oslonac na analitičku i kritičku aparaturu moderne znanosti, razrješavaju svi sporni proble- mi i utemeljuje solidarnost i zajedništvo na najvišim razinama suvremene političke svijesti; ukratko, Istra će realizacijom ovog projekta zaokružiti svoje kulturno djelo“. 27 Istra je u ovom projektu stoljeća „shvaćena kao kulturno-povijesni areal koji za- visno od konkretnih povijesnih stanja mijenja svoju prostornost. Najčešće su se u orbiti istarskih kulturno-povijesnih zbivanja nalazili i kvarnerski otoci, ali pri odre- đivanju da li pojedine pojave pripadaju ili ne pripadaju istarskom povijesnom kru- gu, odlučan je uvijek samo stupanj zajedničkih kulturno-povijesnih i političkih prožimanja“. 28 Prvi dio projekta sastojao se od dvanaest knjiga monografskog karaktera u kojima je trebala biti predstavljena interdisciplinarna sinteza istarske problematike. Drugi, veći dio projekta u osnovi je antologijskog karaktera i u njemu su trebale biti kritič- ki predočene sve stvarne vrijednosti što su ih dali Istra i kvarnerski otoci civilizaciji i kulturi uopće. U prvom i dugom dijelu materija će biti podvrgnuta strogoj znan- stvenoj obradi, ali će se voditi računa da tekstovi budu pristupačni najširem krugu čitatelja. Prema tom projektu, u idućih je desetak godina javnosti trebala biti predočena široka panorama istarskih kulturno-povijesnih, jezičnih, književnih, dijalektalnih, publicističkih, urbanističkih, likovnih, folklornih, glazbenih i drugih tema i ideja, zapravo sinteza najvrjednijih ostvarenja koja je istarsko-primorsko-čakavsko pod- ručje sa svojim narodnim, pučkim, umjetničkim ili znanstvenim kreativnim genijem, iznjedrilo tijekom višestoljetnog civilizacijskoga i kulturnog bivstvovanja, odnosno „sve vrijedno duhovno blago nastalo u Istri ili o Istri, bez obzira na to kojemu kul- turno-uljudbenom krugu ono pripadalo, pa su tako ondje i talijanski autori sa svojim temama dostojno zastupljeni“ 29 u svim dosad objavljenim knjigama (kolima) edicije. U razdoblju od 1979. do prijelomnih 1990-ih godina izišlo je, godišnjim ritmom, šezdeset svezaka u deset kola. Projekt je vodio Izdavački savjet od 15-ak članova, te Uredništvo (Vijeće urednika), a glavni je urednik do smrti (1991.) bio književnik Zvane Črnja. Uz Čakavski sabor, prvi izdavači bili su Otokar Keršovani iz Rijeke, Istarska naklada iz Pule i Edit iz Rijeke. Njima su se u narednim kolima pridružili drugi nakladnici i znanstvene ustanove, a od 9. kola izdavač je bio Čakavski sabor, dok su ostali postali suizdavačima. Uredništvo je u nizovima od po šest knjiga nasto- 27 Zvane ČRNJA, Istra kroz stoljeća , Enciklopedijsko i antologijski izdanje , Katalog, Pula, 1978., 10-11. 28 Istra kroz stoljeća, projekt za antologijsko-enciklopedijsko izdanje , nav. dj., 98. 29 Boris BILETIĆ, Bartuljska jabuka , nav. dj., 189.