Nova Istra

223 Josip ŠIKLIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA ćina Viškovo) te u Lici (Otočac, Modruš), Zagrebu, na kvarnerskim otocima (Cres- Lošinj, Kornić, Pinezići, Rab), u liburnijskom kraju (Lovran, Mošćenička Draga) i naposljetku u Mađarskoj (Šopron). VI. Jedan od osnovnih programskih zadataka djelovanja Čakavskog sabora je izdavačka djelatnost, stoga je Čakavski sabor 1977. godine pokrenuo iznimno vrijednu anto- logijsko-enciklopedijsku ediciju Istra kroz stoljeća . Zamisao o pokretanju Istre kroz stoljeća došla je nakon predstavljanja Knjige o Istri . Naime, nakon završetka istarske turneje kada je predstavljena Knjiga o Istri , Zvane Črnja predložio je obimniju antologiju – hrestomatiju tekstova istarskih, kvarnerskih i riječkih književnika, hrvatskih i talijanskih. Tekstovi su bili doista i priređeni, ali ta knjiga nikad nije izašla, jer je upravo kvaliteta i količina tekstova te stručna sprema suradnikā potakla Zvanu Črnju na ideju o velikoj ediciji, cijeloj seriji knjiga. Predložio je jednom broju stručnjaka (dr. Miroslav Bertoša, dr. Josip Bratulić, Mirjana Strčić, Petar Strčić, Slavko Zlatić, Mario Kalčić i drugi) da popišu i obrade pojedina razdoblja i tematska područja te pripreme potrebnu dokumentaciju. Na temelju tih tekstova dr. Josip Bratulić napravio je plan cijele edicije (slično ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti ), koji je prihvaćen na sjednici Predsjedništva Čakavskoga sabora, održanoj u Zagrebu, 25. siječnja 1977., 26 te na Skupštini Čakavskog sabora u Opatiji, 5. ožujka 1977., na kojoj je edicija ocijenjena kao„pothvat stoljeća“. Prvot- ni je naslov ovoga izdavačkog projekta bio Istra u sto knjiga. Projekt za antologijsko enciklopedijsko izdanje . Pojedinim je suradnicima povjeren posao za knjige koje su mogle biti prve dovršene. Prema zamisli Zvane Črnje, „osnovna svrha projekta Istra kroz stoljeća je da se modernom i pristupačnom znanstvenom obradom i na privlačan način sistematizi- ra i predstavi cjelokupnost istarskog fenomena, i to uzimajući podjednako u obzir njegovu povijesnu empiriju, stvaralačku dimenziju i suvremena određenja. Iskustvo jedne regije u kojoj su se kroz dva milenija sukobljavali interesi najrazličitijih osvajača i koja je vrlo često bila izloženi europski poligon na kojem su se sastajale, prožimale ili sudarale ideje, formule, doktrine, civilizacije, vojske, kulture i klase, dragocjeno je prije svega za zemlju i narode kojima ona pripada, ali je zanimljivo i u mnogo širem kontekstu, jer je Istra dugo bila i predmetom međunarodnih sporova i razdora. (...) Međutim, ovaj projekt ima i jednu važniju idejnu dimenziju. S gledišta europskih 26 „Istra kroz stoljeća, projekt za antologijsko-enciklopedijsko izdanje“, Istra, časopis za kulturu, književnost, društvena pitanja , god. 16, br. 3, Pula, 1978., 95.