Nova Istra

221 Josip ŠIKLIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA vijesti istarskih Hrvata s osobitim naglaskom na razdoblje NOB-a, na temelju čega je nastao znanstveni skup Pazinski memorijal , u Labinu Katedra Labinske republike koja će se baviti izučavanjem i populariziranjem buntovničkih i heretičkih pojedina- ca i pokreta u prošlosti Istre s Mediteranskim kiparskim simpozijem u Dubrovi kao svojom najznačajnijom kulturnom manifestacijom 17 , Katedra Buzetski dani u Buze- tu zasnovana je na potrebi da se istražuju suvremena i kulturno-povijesna pitanja kontinentalnog dijela Istre 18 , Katedra u Roču s Ročkim glagoljaškim bijenalom , Ka- tedra Porečki razgovori s aktualnim temama Poreštine i smotrom pjevačkih zborova čitavog istarsko-primorsko-dalmatinskog čakavskog i drugog područja Naš kanat je lip 19 , u Bujama Katedra Bujski susreti , zamišljena kao prilika za izučavanje i afir- maciju dodirnih mogućnosti između kultura Hrvata i Talijana u Istri 20 , u Novom Vinodolskom Katedra Novljansko kolo , koja će se baviti sustavnim istraživanjem i održavanjem narodne tradicije sopila i sopnje , Katedra za književnost i kulturu u Opatiji sa zadaćom da u okviru hrvatske književnosti radi na revalorizaciji cjelokup­ ne književne baštine istarskih Hrvata od najstarijih poznatih glagoljaških književ- nih centara do suvremenih dana 21 , Katedra za turizam i kulturu u Mošćenicama sa zadaćom proučavanja pojava i odnosa što nastaju djelovanjem turizma na kulturu i obratno. Osnivanjem navedenih katedri utvrđena je organizacijska struktura Čakav- skog sabora, kojoj će se pridružiti katedre u Splitu uključujući Hvar (1972.), Barba- nu (1975.), Juršićima (1976.), Puli (1977.), Cresu-Lošinju (1987.) i druge. Tijekom političkih zbivanja burne 1971. ( Hrvatsko proljeće ) bilo je pitanje hoće li Čakavski sabor opstati ili ne. Tada su Čakavski sabor napadali „zdesna i slijeva, moćni i manje moćni“, i radikalni hrvatski nacionalisti i službeni ideolozi SKH. Prvi su najčešće prigovarali da se želi zamijeniti zabranjenu Maticu hrvatsku, a drugi to da je Sabor produžen Matičin pokret. Pojedinci iz Talijanske unije (A. Borme, G. Radossi i dr., op. ur. ) napadali su Čakavski sabor „kao nacionalističku i šovinističku organizaciju“. 22 Političko je zaleđe Čakavskom saboru, tijekom Hrvatskoga prolje- ća , držao tadašnji potpredsjednik Sabora i predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća 17 Osim uspješnog Mediteranskog kiparskog simpozija, katedra nije uspjela razviti djelatnost na izučavanju i populariziranju heretičkih i buntovničkih pojedinaca i pokreta. 18 Katedra za pitanja unutrašnje Istre s vremenom se svela na katedru za teme i probleme Buzeštine. 19 Nakon prvobitnih pokušaja da se u isto vrijeme organiziraju i Porečki razgovori o aktualnim tema- ma Poreštine, porečka katedra opredijelila se isključivo za organiziranje smotri pjevačkih zborova te izvođače svih uzrasta sa čakavskoga i ostalog istarsko-primorskog i dalmatinskog područja. 20 Katedra nije krenula dalje od definiranja svoga osnovnog zadatka. 21 Katedra se uspjela pozabaviti djelomVladimira Nazora i Eugena Kumičića, a zatim se, također s mnogo uspjeha, okrenula nešto drugačijim temama i načinu rada. 22 Izvještaj o radu Čakavskog sabora u Istri 1969.-1975 ., 30.