Nova Istra

220 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Josip ŠIKLIĆ život, dragocjene različitosti. Druga je naša pretpostavka bila da baš te različitosti tvore, uvjetuju i konstituiraju cjelinu, odnosno da cjelina (ili sinteza) ne poništava njihovo demokratsko pravo na opstojnost, a ni pravo na stvaralačku participaciju u kulturnim prožimanjima pod uvjetima spontane i potpuno slobodne konkurenci- je duhovnih vrijednosti. To je bio samo osnovni okvir našeg idejnog programa koji smo, suprotstavljajući se standardizaciji mišljenja i kulture, duhu tehnokratsko-po- trošačko-birokratske civilizacije, homogenističkim konceptima svih vrsta, a dakako i nacionalnom romantizmu malograđanskog tipa, detaljno elaborirali i postupno izgradili u prepoznatljiv i konzistentan sustav svakodnevne kulturne akcije kojom smo, unatoč otporima i predrasudama, dokazivali da se sa stanovišta modernog hu- maniteta upravo u posebnostima i specifičnostima kriju nezaobilazne, pa i najpri- vlačnije tekovine ljudskog duha. Svemu je tome bio cilj da se na razini nacionalne kulture, ne osporavanjem nego zaštitom njezina identiteta, Istri prizna stvaralačka uloga“. 15 U Izvještaju o radu Čakavskog sabora g. 1975. Črnja će zapisati:„Čakavski sabor nije nastao na bazi unaprijed smišljenog projekta nego se razvio spontano kao izraz želje da u okvirima SR Hrvatske i SFR Jugoslavije Istra potvrdi svoju stvaralačku prisutnost. (...) Kao jedno od bitnih polazišta kulturnog rada u Istri, nametnuo se princip zavičajnosti. Taj princip podrazumijeva povezivanje modernog kulturnog rada uz najprogresivniju pučko-demokratsku kulturnu baštinu nastalu na teškom životnom iskustvu potlačenih masa kroz stoljeća . U kraju s povijesnom sudbinom kakvu je imala Istra nije moguće naći drukčiju alternativu ako želimo da najšire slo- jeve stanovništva stvarno zainteresiramo za kulturni život u kojem će se i obični ljudi osjećati kao dionici kulturnog ili umjetničkog čina, a ne samo pasivni promatrači.“ 16 Programski zadatci Čakavskog sabora, koji će se ostvarivati u predstojećem raz- doblju, bili su: organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, nakladnička djelatnost i priređivanje kulturno-umjetničkih programa, podizanje spomen-obilježja, obnova istarskih gradića, reafirmacija i afirmacija čakavštine kao književnog izraza, te drugi kulturni programi koji se tiču očuvanja i vrednovanja kulturnog i nacionalnog iden- titeta ne samo istarskog nego i čitavog čakavskoga govornog područja. Programsku osnovu i orijentaciju Čakavski je sabor trebao ostvarivati putem po- sebno teritorijalno raspoređenih i osnovanih sekcija, odnosno katedri udruženih u Čakavski sabor. Naziv katedra izabran je stoga da se naglasi stručno-znanstveni pristup u izučavanju fenomena čakavskog područja. Tako se, u prvotnoj fazi, počet- kom 1970-ih godina 20. stoljeća, u Pazinu osniva Katedra za izučavanje novije po- 15 Boris BILETIĆ, Bartuljska jabuka , Buzet, Žminj, 2001., 9. 16 Izvještaj o radu Čakavskog sabora u Istri 1969.-1975 ., AČS, Pazin, veljača 1975., 8-9.