Nova Istra

219 Josip ŠIKLIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA kavskog pjesništva na kojem su donijeti sljedeći zaključci:„1) Sabor će mijenjati ime u Čakavski sabor i imat će svoje sekcije u Žminju, Labinu, Pazinu, Rijeci i Buzetu. 2) Sjedište Čakavskog sabora bit će u Žminju. 3) Budući da će Sabor proširiti svo- ju djelatnost i na druge istarske i primorske komune, pogotovo u kontinentalnom dijelu, financiranje njegovih djelatnosti bit će briga svih tih komuna. 4) Općina Ro- vinj ostaje i dalje domaćin Sabora čakavskog pjesništva .“ 12 Nakon diskusije i zaključaka, predložena je lista od 18 kandidata za Predsjedniš- tvo te rezervirana dva mjesta za predstavnike Talijanske unije. U dvobroju časopisa Dometi iz 1970. godine 13 , u rubrici Na urednikovu stolu , Zva- ne Črnja navodi: „U nedjelju, 1. ožujka održana je u Žminju glavna Skupština Ča- kavskog sabora na kojoj su izabrani novi organi Sabora. Za predsjednika je nanovo izabran književnik Mirko Božić, predsjednik Kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora SR Hrvatske, a u predsjedništvo Čakavskog sabora izabran je velik broj istaknutih društvenih i kulturnih radnika s područja istarsko-riječke regije kao i iz Dalmacije.“ Potvrdu navedenog datuma nalazimo i u izvješću o radu Čakavskog sabora u Žmi- nju objavljenom u Dometima br. 5 iz 1970., u kojem se na samom početku navodi sljedeće: „Na Godišnjoj skupštini Čakavskog sabora održanoj 1. ožujka u Žminju izabrani su novi organi Sabora“. 14 Čakavski sabor kao oblik djelovanja u kulturi, koji će pokrenuti prevrednovanje i potvrdu čakavske riječi, jezika, književnosti, ukupne kulturološke osobitosti čakav- štine, posebno u Istri i Primorju, osnovali su kulturni, prosvjetni i društveno-poli- tički djelatnici iz Žminja, Rovinja, Pazina, Poreča, Pule, Buzeta, Labina, Rijeke i Zagreba. Na Skupštini je odlučeno da će Čakavski sabor imati sekcije (kasnije ka- tedre) u Žminju, Labinu, Pazinu, Rijeci i Buzetu. Zbog svoga političkog utjecaja i visoke dužnosti, za predsjednika je izabran književnik Mirko Božić, za potpredsjed- nika Zvane Črnja te za tajnicu Vilma Zohil. U Glavni odbor (17 članova) i Pred- sjedništvo (17 članova) ušli su ugledni istarski, riječki i zagrebački intelektualci, umjetnici i političari. Osnivanje Čakavskoga sabora, institucije jedinstvene i u nacionalnim okvirima, Zvane Črnja sažeo je ovim riječima: „Čakavski sabor nastao je 1969. i, najkraće re- čeno, njegova formula predstavlja svojevrstan spoj, ili susret, istarske nacionalno-te- žačke revolucije i krležijanstva kao pogleda na svijet. Pošli smo od pretpostavke (i od činjenice) da nacionalno biće nije homogenizirana, strogo ujednačena i apstraktna kategorija, već ga sačinjavaju mnogobrojne i za kulturu, kao i za sveukupni duhovni 12 Izvještaj o radu Čakavskog sabora u Istri 1969-1975 ., AČS, Pazin, veljača 1975., 17. 13 Zvane Črnja,„Na urednikovu stolu“, Dometi , 1-2, Rijeka. 1970., 131. 14 „Čakavski sabor u Žminju“, Dometi , br. 5, Rijeka, 1970., 104.