Nova Istra

215 Josip ŠIKLIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA vanni Cergna. Kao i toliki istarski Hrvati bio je primoran 1931. s obitelji pred fa- šizmom pobjeći preko starojugoslavensko-talijanske granice na Rječini. Na Suša- ku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj školi, a zatim na trgovačkoj akademiji (1940.). Ubrzo pristupa antifašističkom omladinskom pokretu istarskih emigranata, a 1938. osniva tajnu Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređuje njezin ilegalni list Sloboda . U Zagrebu se 1940. upisao na Ekonomsko-ko- mercijalnu visoku školu, ali studij nije završio, već ga prekida kako bi se priključio Narodnooslobodilačkom pokretu. Od 1941. do 1945. bio je sudionikom NOP-a u Istri i Gorskom kotaru, gdje je uređivao Goranski vjesnik (1943.) i Hrvatski list (1944-45.), glasilo JNOF-a za okrug Pulu. Književne priloge u tim novinama, pisa- ne čakavštinom, potpisivao je pseudonimom Osip Suri. Potom je bio glavni urednik Glasa Istre u Rijeci (1945-46.), koji je pokrenut kao glasilo Narodnooslobodilačke fronte za Istru u srpnju 1943. U Zagrebu je bio glavni urednik Ilustriranoga vjesnika (1947.) i Vjesnika (1948-49.). Od 5. svibnja do 1. listopada 1949. bio je na Golom otoku u istražnom zatvoru, ali bez dokazane krivnje . Neko vrijeme nije smio objav- ljivati, javno djelovati, niti se potpisivati svojim imenom i prezimenom. Na Pravno- me fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je i apsolvirao pravo (1950. – 1954.). Uređivao je časopis Otkrića (1954-55.) i biblioteku nakladničke kuće Epoha , od 1956. do 1960. bio je dramaturgom u Zagreb-filmu . Od 1968. do 1972. uređivao je časopis za kulturna i društvena pitanja Dometi koji je izlazio u Rijeci. Počeo je izla- ziti kao časopis riječkog ogranka Matice hrvatske, a 1974. preuzima ga Izdavački centar Rijeka. Črnja je okupio širok krug ljudi koji su pisali o brojnim temama što su se odnosile na Istru, Kvarner i Gorski kotar. 2 III. Akademik Josip Bratulić u tekstu Matica hrvatska i Čakavski sabor u hrvatskom proljeću navodi da je „ideja o Čakavskom saboru potekla od Zvane Črnje i bitno je povezana s posjetom hrvatskih književnika Istri 1968., koji su zajednički organizi- rali Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika, a povod je bila proslava 25. obljetnice sjedinjenja Istre s maticom zemljom Hrvatskom“. 3 Piše Bratulić da mu je Zvane Črnja u Rovinju priopćio kako je s tadašnjim rovinjskim predsjednikom općine, Marijom Hreljom,„dogovorio da će se u Istri osnovati i već sljedeće godine djelovati jedna nova ustanova kojoj će glavna briga biti afirmacija zavičajnosti, ča- 2 Boris BILETIĆ, Zvane Črnja , Istarska enciklopedija, Zagreb, 2005., 161-162. 3 Josip BRATULIĆ,„Matica hrvatska i Čakavski sabor u hrvatskom proljeću“, Hrvatska i hrvatsko proljeće 1971.: zbornik radova , Zagreb, 2012., 671.