Nova Istra

202 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Davor MANDIĆ emigrantska politika. Ne miri se sa stanjem koje vlada u emigrantskim političkim krugovima, ne miri s podjelama i zalaže se za aktivno djelovanje, uz napomenu da je državotvorna misao imala prevladavajuću ulogu u radu i djelovanju sušačke Omla- dinske sekcije, što nije odgovaralo pseudo-revolucionarnim emigrantskim borcima 35 . U uskršnjem broju 1939. uredništvo Istre objavljuje njegovu pjesmu Va fojah je pi- salo . Pjesma je datirana godinom 1938., a Črnja se prvi put potpisuje kao Zvane Čr- nja jednako kao i uz drugu objavljenu pjesmu na 11. stranici Gvadanj ( Jedan težak je kanta ) 36 . U istome broju u kojem je objavljena vijest da je slijedom zaključka XVII. godišnje skupštine zagrebačkog društva Istra dr. Vlatko Maček primio delegaciju Istrana 37 , Zvane Črnja objavljuje prilog naslovljen Politika , s nadnevkom – Sušak, 2. ožujka 1939. godine. Dok je za jedne politika umjetnost, za Črnju je to vještina koja se sastoji u odabiru metode, načina i sistema kojim ljudi uređuju društveni život i na osnovi „(...) kojih jedna narodna zajednica iskazuje svoju privrednu, kulturnu i opće društvenu djelatnost (...)“ te je ispravno i korisno da se sve materijalne i duhovne te- kovine čovječanstva podređuju političkoj djelatnosti. Svjestan je činjenice da opće političke prilike imaju presudan utjecaj na društveni život, ali jednako tako da politi- ka nije monopol pojedinca te da narodni slojevi svojim političkim djelovanjem mogu i moraju utjecati na društveni život. I upravo zato, zaključuje Črnja, životni interesi nalažu da se sve snage stave u službu jedne političke misli. Za njega nacionalna mi- sao ima politički karakter i kada je nacija ugrožena, nacionalna svijest se mora uje- diniti u političkoj borbi za slobodu te nacionalne zajednice. U Istri Hrvati – seljaci, ribari i radnici predstavljaju jednu nacionalnu i socijalnu cjelinu uz manje iznimke pa oslobodilačka borba istarskoga seljaka nema samo nacionalni nego i socijalni značaj. S pravom će ustvrditi da istarski emigranti žive pod utjecajem različitih stranačkih ideologija, da su one utjecale na pojedince, ali i na cijelu emigrantsku zajednicu, no istarska emigracija ima zadaću koja može postati stvarnost samo jedinstvenim po- litičkim, nacionalnim i društvenim djelovanjem. Ovome će dodati tvrdnju da istar- ski Hrvati nisu otišli u emigraciju iz straha i bijesa od svojih neprijatelja, već da u emigraciji politički djeluju i „(...) sprovode u život program jedne zdrave i narodne emigrantske politike (...)“. Za njega je emigrantski program jasan i vjeruje da je svaki član svjestan odgovornosti i uloge koja mu je dodijeljena, a riječ emigrant za njega je sinonim„narodnog borca“, jer onaj koji nije borac za „(...) visoke ideale našeg se- ljačkog naroda odrekao se već i samim svojim držanjem i svoje zemlje i svog naroda 35 OMLADINCI NA SUŠAKU / Rad Omladinske sekcije sušačke Istre , Istra , god. XI., br. 12, 12. ožujka 1939., str. 2. Članak je potpisan inicijalima I. Č. 36 Istra , god. XI., br. 13, 14, 15, 7. travnja 1939. 37 Delegaciju su činili: predsjednik Dinko Brumnić, oba potpredsjednika Franjo Debeuc i dr. Ivo Frlić, tajnik dr. Vjekoslav Bratulić i član odbora Tone Peruško.