Nova Istra

200 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Davor MANDIĆ naroda – onog u emigraciji i onog u užemu zavičaju. Jedinstveno vodstvo ustrojeno u prethodnoj godini, međusobna povezanost članstva odnosno sekcija, političko uz- dizanje članstva kroz političko-promidžbeni rad putem usmenih novina, izleta, kru- žoka, predavanja, kao i jedinstvo i masovnost u provedbi karitativnog rada, za Črnju su dokaz ispravnog rada omladinskih sekcija. Optimizam, zaključuje Črnja, nikad nije napustio omladinu i ona „(...) nepokolebljivo vjeruje u konačni trijumf (...) 32 . Stalni kontakti, druženja s naprednom lijevom istarskom emigracijom na Suša- ku, članovima KPH i SKOJ-a – Antunom Cerovcem Tonićem, Augustom Vivo- domArsenom, DušanomTumpićem, Gildom Štembergerom, Vladimirom Bošcem Čoom..., članovima vodstva zagrebačke Omladinske sekcije (Božom Kalčićem, Ivom Blažinom, Antunom Ciligom Toninom...) označit će sazrijevanje Črnjine političke misli, tako da on s tek navršenih osamnaest godina u ožujku 1939. piše da već geo- politički položaj Istre određuje njenu životnu funkciju te da hrvatsko seljaštvo nije vodilo samo oslobodilačku borbu i da je istarski geopolitički prostor „(...) pretvoren u otvorenu frontu koja brani cijeli hrvatski narod od invazije jedne kulture koja pred- stavlja najvećeg neprijatelja (naše) napredne misli (...)“. Veli, nadalje, da su istarski, hrvatski seljak, radnik i ribar odbili neprijateljske nasrtaje, podnijeli najveće žrtve te trpjeli, ali sačuvali sve što je specifično hrvatsko/istarsko – ono po čemu se razliku- ju od ostalih i ono što ih „(...) karakterizira u nacionalnom, socijalnom i kulturnom pogledu (...)“. Premda izravno ne spominje ni antifašizam, ni talijanski fašizam, ni Proštinsku bunu, ni Labinsku republiku, jasno iskazuje antifašističko usmjerenje istarske napredne omladine uz naputak da emigrantski interesi ne mogu biti iznad seljačko-radničkih masa u Istri te da istarska emigracija ne smije griješiti i povrije- diti čast istarskoga narodnog elementa. Upućuje na to da se emigrantska politika mora podudarati s politikom većinskoga naroda u Istri, a hrvatski narod u Istri mora biti njena jedina i istinska briga, te da su Hrvati u Istri opći narodni problem koji je iznad svih političkih dnevnih pitanja i iznad stranaka. Razumijevajući ili imajući spoznaje o političkim strujama unutar organizacije, ističe da je najznačajniji čimbe- nik u emigrantskoj zajednici omladina, da inicijativa za nacionalnu, političku i op- ćekulturnu djelatnost pripada omladini i da samo ona može rukovoditi političkim akcijama i dati „(...) jedan pravi pravac emigrantskoj politici (...)“. Črnja ističe uvje- renje da je omladina zapravo čimbenik i snaga čije su težnje istovjetne težnji širokih narodnih slojeva. U listu Istra , koji pod uredničkom palicom Tone Peruška nastoji držati antifašističku poziciju kao ideju i program kako bi se istarska emigracija uklju- čila u europski antifašistički pokret, Črnja poziva članove na jedinstvo bez obzira na 32 OMLADINSKA RUBRIKA, U novoj godini, Istra , god. XI., br. 2, 13. siječnja 1939., str. 2.