Nova Istra

199 Davor MANDIĆ UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA jednom dijelu s Nazorovom tvrdnjom da su čakavski gradovi poprimili štokavštinu, ali odmah ustvrđuje da primjer grada nije primjeren jer je gradski element uvijek uz onog koji je na vlasti, a da nacionalne snage dolaze sa sela, zaključujući: „(...) selo je – onda mjerilo naše nacionalne društveno-političke i kulturne djelatnosti (...)“. Svoju tvrdnju potkrjepljuje činjenicom da je tijekom trinaest stotina godina selo sačuvalo svoje čakavsko i hrvatsko obilježje. Čakavština, piše Črnja, ne umire i ne može i ne smije umrijeti jer treba primorskom puku, treba i ribarima i seljacima i radnicima, jer oni nemaju namjeru napustiti svoj materinski jezik i svoje drago primorsko i hr- vatsko ča , dodajući na kraju „(...) Čakavština se je rodila zajedno s onim Hrvatima koji stanuju na obalama našeg Jadrana, u njenim glasovima su zapisane sve stranice narodne istorije onih koji su trinaest stotina godina branili hrvatstvo Jadrana (...)“ 31 . Učvršćivanje društava i brojno članstvo u omladinskim sekcijama emigrantskog društva Istra , biranje novih članova, ulazak članova SKOJ-a i KPH u uprave istar- skih emigrantskih udruga tijekom 1938. godine, sve to pokazuje da istarska omla- dina postupno zauzima mjesta s kojih može aktivno utjecati na političku djelatnost i rad udruge. Črnja već u siječnju 1939., kad je još uvijek učenik Državne trgovačke akademije na Sušaku, rezimirajući rad tijekom prethodne godine, zaključuje da je omladina u emigrantskom pokretu„konačno zauzela“ ono mjesto koje joj pripada te da tu činjenicu moraju prihvatiti i oni u istarskom emigrantskom pokretu koji žele sačuvati stare odnose i kojima „(...) zdrava omladinska djelatnost ne ide u prilog (...)“. Intenzivan rad omladinskih sekcija, iskazani dinamizam, zagovaranje antifašizma, uvođenje novih oblika rada, ukazivanje na položaj hrvatskoga i slovenskoga stanov- ništva u Istri, pozivanje na promjenu državno-pravnog statusa Istre..., za Črnju će značiti nove tendencije koje otvaraju put „(...) da se pokret izvede na ispravniji i si- gurniji put, na put koji će našoj emigraciji i cjelokupnoj našoj narodnoj grupi pružiti mogućnost da najlakše i najneposrednije sprovede u djelo svoj program i lako oživo- tvori svoju veliku narodnu misao (...)“. Djelujući unutar omladinske sekcije, imajući stalne kontate s naprednim lijevim snagama istarske emigracije, družeći se s Istra- nima emigrantima i neemigrantima, kao i uključivanjem u rad omladinskih sekcija i radničke omladine, mladi Črnja uočava da su rat u Abesiniji, Španjolski građanski rat i novouspostavljeni odnosi Rima i Beograda uzroci previranja među emigranti- ma te naglašava potrebu traženja novih oblika rada i uspostavljanje veza sa snagama koje su imale programe i bile spremne sudjelovati u rješenju i ispravljanju nepravde iz godine 1918. Uvjeren je da je omladina snaga koja interese emigracije stavlja ispred svojih osobnih interesa, snaga spremna na odricanje i svoj rad posvetiti interesima 31 Izvod iz rasprave Zvane Črnje, koji je na tri stupca objavio sušački tjednik Primorje , objavilo je i glasilo istarskih emigranata Istra u br. 18. od 5. svibnja 1939. na str. 3.