Nova Istra

185 Davor MANDIĆ, Pula SUŠAČKA MLADOST ZVANE ČRNJE Krajem prvoga ili početkom drugoga tjedna svibnja godine 1939. na Sušaku u prostorijama Hrvatskih udruga, čitamo u emigrantskom listu Istra vijest, „jedan naš omladinac“, zapravo Zvane Črnja, održao je predavanje o hrvat- stvu Istre. Naime, vijest o sadržaju predavanja, tvrdnje i mišljenja izrečeni na predavanju, a koje nalazimo u autorovim već ranije objavljenim tekstovima, činjenica da je dio predavanja na kraju posvećen programu Mlade Istre te da je predavanje održao „jedan naš omladinac“, a Črnja se sam tako potpisivao (ili sebe tako nazivao), nedvojbeno upućuju na to da je upravo Zvane Črnja održao predavanje o hrvatstvu Istre. Zašto je važna vijest da je „jedan naš omladinac“, Zvane Črnja, ne samo predavač nego i autor priloga? Zato što ulomci iz predavanja i sročeni prilog ukazuju na intelektualnu i idejnu zrelost predavača te na autora koji vlada temom, ima jasan stav i program i kako ih ostvariti, ali istodobno je predavanje jasno i čitko, a poruka istoga djeluje pro- midžbeno i mobilizatorski. Črnjini su stavovi jasni: bez obzira na nekadašnje i sadašnje granice koje su je odvajale od „hrvatskog narodnog debla“, Istra je oduvijek bila u „nerazlučivoj vezi s općim hrvatstvom“ i imala značajan položaj u hrvatskoj nacionalnoj stvarnosti te je i zadaća emigracije biti u neraskidivoj vezi s hrvatskim narodom u Istri i djelovati na ispravljanju povijesne nepravde. Poznavajući povijesna događanja, mogao je govoriti o nacionalnoj borbi hrvat- skoga naroda u Istri prije i poslije Velikoga rata i razložiti čimbenike koji su utjecali na „kurs emigrantske politike“. Kao član vodstva emigrantskih sekcija Julijske krajine, mogao je slušatelje upoznati s aktivnostima udruga u Zagrebu, Osijeku i posebno se osvrnuti na rad sušačke udruge te se na kraju posvetiti općenarodnoj politici Mlade Istre kojoj je bio jedan od utemeljitelja... Tridesetih godina XX. stoljeća sve je vidljivija razjedinjenost među brojnom istar- skom emigracijom, koja je svoja nova stalna mjesta boravka pronašla na prostoru Kraljevine Jugoslavije 1 . Jedinstvo se moglo vidjeti tek u iskazivanom osjećaju nacio- 1 O egzodusu i istarskoj emigraciji vidi više: ČERMELJ, Lav, Slovenci in Hrvatje pod Italijo med obema vojnama , Ljubljana, 1939., 21965. Slovenska matica; KacinWohinz, Milica, Fašistični pro- Davor Mandić (iz osobne arhive)