Nova Istra

184 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Mario KOLAR porazuma oko kulturnog smisla dijalektalne poezije zapravo nalazi izvan domene umjetničkih kriterija“ 41 . Premda je i sam imao nekoliko slijepih pjega po tom pitanju, prije svega vezujući čakavštinu uz uzak izbor mogućih tema, gledano u cjelini Zva- ne Črnja odigrao je važnu ulogu u reafirmaciji i reinterpretaciji (suvremene) dijalek- talne književnosti, i to ne samo kao esejist, već i kao kulturni organizator i urednik, konačno i kao pjesnik. Črnjine aktivnosti oko čakavske književnosti i kulture kra- jem šezdesetih i početkom sedamdesetih uklapaju se u šire procese decentralizacije hrvatskog kulturnog života toga vremena, čemu su na kajkavskoj strani doprinijele spominjane inicijative. U tom bi se smislu Črnjin organizacijski i urednički rad mo- gao usporediti s aktivnostima koje je na kajkavskoj strani poduzimao Stjepan Dra- ganić, koji je bio glavni pokretač i prvi urednik časopisa Kaj , kao i kasniji pokretač Kajkavskog spravišča i još nekih inicijativa. No, Draganić nije dao niti približno jednak teorijski doprinos rasvjetljavanju stoljetnih zabluda i stereotipa o dijalek- talnoj književnosti, kao što ga je dao Črnja. U tom smislu Črnji pripada prvenstvo u razbistravanju zamućenih mjesta oko razumijevanja dijalektalne književnosti od kraja šezdesetih sve do sredine osamdesetih godina 20. stoljeća, kada se pojavljuje nova generacija, koja ja nadišla i neke njegove zablude. No, najveći dio Črnjine argu- mentacije vrijedi i danas, kada se na nju možemo i trebamo ponovno pozivati, pa ću njezinom najvažnijom spoznajom – onom da su umjetnički kriteriji „jedina čvrsta točka analize“ i „bitnost koja sama po sebi smanjuje mogućnost politikantskih i dru- gih mistifikacija“ 42 i ja završiti svoj esej, u nadi kako je možda danas sazrjelo vrijeme da se konačno oslobodimo starih zabluda i stereotipa. 41 Zvane Črnja: Dijalektika dijalektalnog . U: Ex Histria , str. 194. 42 Zvane Črnja: Poetsko biće odbačenih jezika . U: Ex Histria , str. 233.