Nova Istra

138 UZ OBLJETNICE ZVANE ČRNJE I ČAKAVSKOGA SABORA Mirko ĆURIĆ ma, posvetama, novinskim člancima, na javnim skupovima, u privatnim pismima (Ćurić, 2017.: 153) Ivančićeva prigodnica Strossmayeru nastaje nakon povratka u domovinu iz Rima kada postaje provincijalom u Zadru od 1904. do 1907. Strossmayerov utjecaj ite- kako se osjećao u Rimu, tako da nema sumnje kako su veze Ivančića i Strossmayera postojale i prije nastanka ove prigodnice. Ivančićeva zahvalnica Strossmayeru Prema njemačkome obliku Gelegenheitsgedicht u hrvatskoj se tradiciji ustalio termin prigodna pjesma ili prigodnica i prema njemu izvedeni glagol prigodničariti , koji je danas uglavnom pejorativno obojen, pa su i pjesničke prigodnice svrstane u oblike niže umjetničke vrijednosti, a njihovi autori najčešće u diletante i epigone. (Brešić, 2003.) Riječ je o žanru koji ima izvore u antici i u prvome redu govorni je čin, koji podrazumijeva okazionalnost, reprezentativnost i funkcionalnost ( Jovanović, 1998.) te zahtijeva specifičan pristup u kojem su semantička ili sintaktična analiza sporedne. Prigodnice su u prvome redu govorni i kulturni činovi čija je funkcija najprije pra- gmatična i kulturna. Prigodničarski, performativni, čin uključuje nakanu proizvodi- telja čina, kao i učinak na one koji sudjeluju u tom činu, s obzirom na to da „postoje prešutne regulativne postavke jezične komunikacije jer bi bez njihova ograničava- jućeg djelovanja razumijevanje iskaza bilo potpuno arbitrarno.“ (Počanić, 2016.: 7) Prigodnica Strossmayeru može se promatrati u prvom redu u kontekstu prigodni- čarenja kao važne pojave unutar hrvatske kulture te u kontekstu ukupnog Ivančićeva djelovanja koje uključuje i prigodnice (prigodničarske izjave, obrane, pohvale i za- hvale) (Petrović, 2015.) istaknutim i zaslužnim ljudima hrvatske kulture. Takvim je, bez sumnje, Ivančić smatrao biskupa Josipa Jurja Strossmayera, jednog od najvažni- jih„gojitelja glagoljice“, kako ga naziva, kojem se obratio za pomoć prigodom priku- pljanja sredstava za samostane u Dalmaciji i Istri: „U mjesecu listopadu, ufajuć se u Božju pomoć pođoh u Đakovo k velikom hrvatskom dobročinitelju Biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, te mi pokloni na dar, obzirom što smo mi njegovatelji Glagolji- ce 2000 kruna“ (Galović, 2015.: 212). Više je razloga zašto je Strossmayer mecenatski pomogao fra Ivančiću. Stros­ smayer, među ostalim, sebe vidi kao nastavljača djelovanja svetih Ćirila i Metoda, ne samo zbog njihovih ideja već i zbog praktičnog podataka da je on nasljednik sv. Metoda na čelu Srijemske biskupije, koja je od 1773. sjedinjena s Đakovačkom ili dapače zauzimao se za nj, da bi ovaj kasnije pristao uz Khuena i postao Strossmayerov ogorčeni protivnik.