Nova Istra

32 FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE Darko DUKOVSKI i s ponosom govori o teroru fašističkih skavdri: „ ... Kakova je povijest Fascia? – Ona je sjajna. – Zapalili smo l’Avanti! u Milanu, rušili smo u Rimu. Otvarali smo paljbu iz revolvera na naše protivnike u izbornoj borbi. Zapalili smo hrvatski narodni dom u Tr- stu, zapalili smo ga i u Puli .“ Na ovome velikom političkom skupu u već poznatom puljskom kazalištu „Poli- teama Ciscutti“ Mussolini će, između ostaloga govoreći o metodama borbe na ovim prostorima, izgovoriti znamenite riječi koje će postati temeljem svekolikog djelova- nja istarskih fašista : „ (...) U sukobu s rasom kao što je slavenska, inferiorna i barbarska, ne treba slijediti politiku slatkiša, već batine... Mi se ne bojimo više odricanja... talijanske granice bit će Brener, Snježnik i Dinaridi... vjerujem da lakše mogu žrtvovati 500.000 barbarskih Slavena nego 50.000 Talijana ...(...).“ Na kraju govora, koji je prema tadaš- njem tisku završio oduševljenim pljeskom i skandiranjem, Mussolini uzvikuje po- zivajući na borbu: „ ...Dosta s poezijom! Dosta s evanđeoskim misionarenjem! Čvrsto se držite u budućim borbama Italije, trebamo vašu vjernost, a od vas građana trebamo pri- segu !“ Pljuska koju je navodno (a vrlo moguće) nakon izlaska iz kazališta Mussolini zaradio od nekog anonimnog socijalista,„odjeknut“ će nekoliko dana kasnije. Već 23. rujna 1920. godine, nakon ubojstva karabinjera Vincenza Ferrare, inače pripadnika pulskoga fascia , fašisti su spalili i uništili Radničku komoru, a potom poharali tiska- ru socijalističkoga lista Il Proletario . Nedugo potom, Umberto Pasella je na turneji po„oslobođenim zemljama“ posje- tio Poreč, 26. rujna održavši konferenciju o nacionalnim ciljevima fašista. Dolazak vodećih ljudi fašističkog pokreta u Istru nije bio ni neplaniran niti slučajan. Ne bez razloga očekivao se nagli uzlet fašizma na ovim prostorima, tim više što se primicalo vrijeme konačnog teritorijalnog razgraničenja između dviju kraljevina. Ovakve pro- pagandne konferencije i sastanke fašisti su kombinirali s divljačkim, surovim i ne- milosrdnim terorističkim akcijama. Nakon učestalih terorističkih akcija fašističkih skvadri, koje su prijetile izbijanju pravog lokalnoga građanskog rata, a vrhunac do- segle ujesen 1920. godine, intervenirao je glavni civilni komesar Antonio Mosconi, zaprijetivši kako više ni od koga i nikakvo nasilje neće trpjeti. Od veljače 1921. do listopada 1922. godine, u vrijeme javne promocije fašističke politike (parlamentarni izbori u svibnju 1921. i općinski izbori 1922. godine), dnev- nopolitički zahtjevi usmjerili su oštricu represije jednako prema socijalistima kao i prema hrvatskim i slovenskom nacionalnim organizacijama. Dekretom od 1. listopada 1923. uvedena je u Julijskoj krajini, početkom školske godine 1923/24., u prvim razredima hrvatskih i slovenskih škola (kako bi izbjegla uporabu hrvatskoga i slovenskog imena, talijanska vlast rabi izraz„inojezične“ škole) obuka na talijanskom jeziku. Zakonskom odredbom od 15. listopada 1925. godine uvedena je u svim sudskim uredima uporaba talijanskog jezika kao jedinoga službe-