Nova Istra

31 Darko DUKOVSKI FAŠIZAM PRIJE FAŠIZMA – I DANAŠNJE STANJE stojanja; ovdje fašizam nalazi svoj prirodni teren za razvoj. “ To je vrijeme kada Musso- lini svojim pobornicima ulijeva nove doze moralnog nadahnuća i određuje političke smjernice riječima: „ (...) Mi svojatamo iredentističke ciljeve i intervencionističke inicija- tive, mi veličamo pobjedu u velikom ratu i borimo se protiv boljševizma.(...) “. Međutim, povijesna činjenica jest da je fašistički pokret u Istri kretao nekom svojom vizijom „fašističke revolucije“. Ipak, Giunta je u više navrata obavješćivao Mussolinija i sre- dišnjicu o tome kako je „ ...Julijska krajina savršeno na crti ...”. Prema usvojenom prvom programu fašističke organizacije u Istri osnovna je za- daća boriti se „ ...protiv socijalističkog pokreta ...“ , a potom za „ ...zaštitu ideja demokra- cije i nacije ...“ Iz članka anonimnog suradnika lista Il Nuovo Giornale proizlazi kako Fascio Italiano di Combattimento u Puli ima poseban razlog postojanja. On, naime, predstavlja jedinu političku snagu koja se u idejnom i organizacijskom smislu može suprotstaviti razvijenim i snažnim socijalističkim snagama. Punu moralnu i novča- nu podršku u radu (i političkom programu) pulski fašisti dobivali su od sugrađana istih svjetonazora. Tijekom 1920. i 1921. program fašističkog pokreta nadopunja- vat će se i mijenjati. Glavne postavke programa FIdC iz 1921. mogu se svesti na ne- koliko točaka: a) „ ...otvorena borba protiv svih koji umanjuju pobjedu Italije u ratu “; b) „ ...energično suprotstavljanje svim neprijateljima u interesu domovine, ma koja stranka bila... “. Čvršće organizacijske i idejne obrise fašizam u Istri stječe tek nakon posjete naj- važnijih predstavnika talijanskoga fašizma, Benita Mussolinija i Umberta Paselle, u drugoj polovici 1920. godine. Pasellina konferencija održana je u Puli u reprezenta- tivnoj dvorani lokalnoga kazališta ( Politeama Ciscutti ) 1. kolovoza 1920. godine na temu„Politički problemi sadašnjice“ ( Problemi politici dell’ora presente ). Uz naklonost socijalreformističkoga dnevnika L’Azione , privukla je građane i članove mnogih pulj- skih udruženja i udruga, kao npr. Unione socialista italiana, Fascio sportivo G. Gri- on, Fascio nazionale femminile, Unione magistrale istriana, Casino Commerciale, Circolo di Lettura, Società nautica Pietas Julia, Società operaia polese, Lega studen- tesca, Associazione Cesare Battisti i mnoge druge organizacije, čiji su se članovi došli upoznati s novim programskim smjernicama pokreta i to iz više razloga. Najvažni- ji razlog masovnoga posjeta ovom predavanju, ili bolje rečeno političkoj promidžbi, bio je nagli uspon pokreta u lokalnome političkom životu. Već 22. rujna Mussolini je u okviru turneje po Julijskoj krajini u Puli održao go- vor, s namjerom učvršćivanja fašističkog pokreta u trenutku priprema za konačno rješenje „Jadranskoga pitanja“ između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS. Govor nije upućen samo pripadnicima fašističkoga pokreta, on je upućen svim nacionalno svjesnim Talijanima, uvjeravajući ih u ostvarenje njihovih vjekovnih snova o ujedi- njenju s maticom zemljom. Obraćajući se istarskim fašistima, Mussolini u zanosu