Nova Istra

171 Dunja DETONI DUJMIĆ KNJIŽEVNOKRITIČKO OBILJE, 2019. – 2020. Zbog tog su razloga doživljaji pet spomenutih bajkovitih žena povod za simbo- lično significiranje njihovih lica i naličja. Temeljna je poveznica među takvim likovi- ma njihova sudbinska fizička ili duhovna obilježenost koja nerijetko izaziva čuđenje i otpor okoline, a upozorava na posebnu životnu misiju („Trag na vratu s godinama je rastao, proširio se preko cijele dužine vrata, a boja mu je postajala sve crvenija.“/.../ „Ljudi su vjerovali da je Ruža zbog nečeg označena i da je se treba kloniti.“ ; Gavran: 2019., 18). Priča je uokvirena metaforičkim likom žene, nositeljice životodajne sje- menke – pa romanobajka završava njezinim nadobudnim klijanjem, preobrazbom u živo stablo koje nastavlja poslanje i hrli prema tipično bajkovitom sretnome kraju. A unutar tih okvirnih parametara igru vodi nekoliko arhetipski izvedenih ženskih fi- gura, motivski povezanih glazbenom umjetnošću i njezinim izvedbenim instrumen- tom, gitarom (zato su i poglavlja naslovljena glazbenim stavcima); tu je, primjerice, lik žene koja je spremna i na najveću žrtvu (majčinstva) kako bi prevladala zabrane i granice te, preuzevši na se muški posao (drvosječe), ostvarila svoju misiju i omogu- ćila kontinuitet životnih i umjetničkih tijekova (izgradnju gitare). Plodotvornom je otuđenošću označena i djevojka bez imena i korijena koja uspostavlja adoracijski stav prema savršenom graditelju gitara; niotkuda se pojavljuje i erotizirana žena-muza- gitara, svojevrsna femme fatale , čija se odanost kreativnoj i svakoj drugoj slobodi zr- cali i na fizičkome planu pa prolazi kroz tjelesnu preobrazbu te na identifikacijskom planu počinje sličiti savršenoj gitari („Dan za danom primjećivao je kako se Gabri- jelino tijelo mijenja. Pod njegovim rukama postajala je obla, podatna, bokovi su joj se zaokružili, grudi otežale u njegovim dlanovima, vrat se izdužio primajući njegove poljupce, struk stanjio od njegovih nasrtaja.“; 115-116). Taj se niz nastavlja likom suvremene urbane žene, trudne virtuozne gitaristice, koja se suočuje s prijeporima na crti predanosti majčinstva ili odanosti profesiji. U nizu dotadašnjih tragateljica za slobodom i novim životnim putovima, dakle borbenih ljubiteljica glazbe ili in- spirativnih muza, ona trijumfira kao izvorna umjetnica koja je pronašla način kako prevladati prepreke na putu prema umjetničkome usponu (služeći se pritom What- sAppom i video chatom ). Činjenica je kako su svi ženski likovi ovoga narativa u tolikoj mjeri poopćeni da su bezimeni, odnosno na tekstualnoj se razini raspoznaju nadimcima ili naknadno dodijeljenim imenima; pritom su sve one strankinje i izdanci drugosti, stoga signi- ficirane raznim tjelesnim biljezima, siromaštvom, glazbenim talentom, iznimnom fizičkom (muškom) snagom i slično, rado prekoračuju zadane svjetove, konvencije, odane su svojim partnerima samo ukoliko su umjetnički jedinstveni, rado tragaju za slobodama i savršenstvima, inspirativne su, sklone kretanjima, akcijama, putovanji- ma kroz čudesne prostore, a usput i znakovitim preobrazbama na putu prema svom egzistencijalnom i identifikacijskom potvrđivanju. Provodni motiv ove priče, koja je