Nova Istra

165 Mirko ĆURIĆ KNJIŽEVNOKRITIČKO OBILJE, 2019. – 2020. na posljedice te bezumne politike i prizivajući princip slobode kao osnovno pravo čovjeka i narodâ“ (Radoman, 2020; 24). Snažna Nikčevićeva gesta, kada je u iznimno teškom trenutku, kao profesor na osječkome Pedagoškom fakultetu (danas Filozofskom fakultetu) posjetio Uredniš- tvo„Glasa Slavonije“ (19. rujna 1991. godine) te „zamolio da svekolikoj hrvatskoj jav- nosti obznane njegovo razmišljanje o ratu u Republici Hrvatskoj“ (Nikčević, 2020.; 105), i danas odjekuje važnošću, pogotovo stoga što je bila zaista usamljena i izdvo- jena moralna gesta u vrijeme kada sa crnogorske strane napadaju Dubrovnik i druge hrvatske krajeve. Kada bi samo dva spomenuta teksta bila objavljena u ovoj knjizi, već bi tada imala iznimnu važnost, ali kada se promotri u cjelovitosti te usporedi s prethodnom knjigom u kojoj se autor bavi hrvatsko-crnogorskim kulturnim vezama na „rubovima Mediterana“, možemo s poštovanjem napisati to da i na „rubu“ sedmo- ga desetljeća života Nikčevića nije napustio stvaralački eros, niti je otupjela njegova intelektualna oštrica. Milorad Nikčević, kako piše Nada Drašković u Bio-bibliografiji Milorada Nikče- vića (Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Cetinje, 2016.), rođen je 14. siječnja 1941. godine u Stubici (Pješivci), pokraj Nikšića. Osnovnu je školu završio u obli- žnjim Bogetićima, a gimnaziju u Nikšiću. Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i ruski jezik s književnošću. Magistrirao je na Fi- lozofskome fakultetu u Novom Sadu, a doktorirao na Filološkome fakultetu u Be- ogradu, pod mentorstvom Jovana Deretića. Tema njegova magistarskoga rada bila je Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoš – uticaji i paralele ( 1978.), a doktorskoga Crnogorska pripovijetka od 60-ih godina XIX. vijeka do Prvoga svjetskog rata (1985.). Nikčević je tijekom 45-godišnjega rada obavljao razne funkcije i dužnosti: od srednjoškolskoga profesora do redovnoga sveučilišnog profesora u trajnome zvanju. Profesor je Fakul- teta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju od njegova osnutka. Osim nekoliko stotina eseja, znanstvenih i stručnih radova, autor je trideset i jedne knjige iz područ- ja filologije, metodike nastave jezika i književnosti i kulturologije te voditelj nekoliko znanstvenih projekata, među kojima je svakako najznačajniji međunarodni projekt o crnogorsko-hrvatskim stoljetnim književnim, kulturnim i jezičnim vezama, koji je uz potporu Ministarstva znanosti Republike Hrvatske trajao gotovo dva desetljeća. Svojim montenegrističkim angažmanom profesor Nikčević je u Hrvatskoj postao simbolom borbe ne samo za crnogorski, već i za hrvatski identitet. Gotovo da nema značajnijega projekta iz toga konteksta a da on u njemu nije sudjelovao. O tomu možda najbolje svjedoči činjenica da je 1995. godine na Filozofskome fakultetu Sve- učilišta u Zagrebu utemeljio crnogorski studij Montenegrina (književnost, kultura i civilizacija crnogorskoga naroda), dakle tada kad je u Crnoj Gori bilo gotovo neza-