Nova Istra

143 Mirko ĆURIĆ KNJIŽEVNOKRITIČKO OBILJE, 2019. – 2020. ske književnosti, kao i naglasak na snovima, odnosno snu, važan su ključ za čitanje romana u kojemu „susrećemo“ živa i zdrava, slavna i na kreativnom vrhuncu (dovr- šava Juditu ), budućega „oca hrvatske književnosti“, i to u Splitu u kojemu vladaju vrlo složene društvene okolnosti. Vladarica je Mletačka Republika, koja mari najprije za vlastite interese, a Split je okružen područjima Otomanskoga Carstva koje se spre- ma osvojiti grad prepun izbjeglica, straha, nepovjerenja... Autor vješto oblikuje ozračje koje, dakako, podsjeća na vrijeme Domovinskoga rata, kada su 1991. i kasnije mnogi naši gradovi bili okruženi, izloženi napadima, prepuni izbjeglicama, kada su se posvuda širile uznemirujuće vijesti i, najčešće, de- zinformacije koje su plašile preostalo stanovništvo. Unutar toga povijesnog požara, koji je Marulić majstorski opisao u Molitvi suprotiva Turkom (pretpostavlja se da se nastanak Molitve može datirati u razdoblje između 1493. i 1500. – nakon Krbav- ske bitke, a prije pisanja Judite) , a tako ga uspješno evocirao Milinović, odvija se ži- vot renesansnoga Splita, proučavaju se umjetnost i povijest unutar društva Čuvara pamćenja , čeka se nestrpljivo da već tada slavni Marulić dovrši Juditu – versima har- vackim , na ohrabrenje građanima Splita, ali i preostalim slobodnim dijelovima Hr- vatske za koje se bori ban Petar Berislavić, a Venecija hrvatskim krajevima, dakako, trguje iz svojih interesa. Zaplet romana započinje otkrićem velikoga sarkofaga u podrumu jugozapadne kule Dioklecijanove palače, u kojem se nalazi Dioklecijanov grob. Četiri kradljivca u prvome poglavlju pljačkaju grob, a drugoga dana na splitskom„pazaru“ uvaženi pje- snik Marko Marulić, nakon ustaljenih svakodnevnih rituala, kupuje ribu, koju stari ribar Paskoje umata „u komad staroga papira“. Uskoro Marul shvaća kako je zapra- vo riječ o palimpsestu te da se ispod teksta krije stariji i opasniji – navodni zapis su- đenja Isusu Kristu u Jeruzalemu – tzv. Pilatovi spisi . Modernim žargonom kazano, neću dalje „spojlati“ razvedenu i vrlo složenu radnju romana zainteresiranim čitate- ljima, ali će, jamčim, u romanu uživati čak i oni koji Marulića slabo poznaju, ne ra- zumiju ga i ne cijene. Milinovićev Marul živ je i dobro oblikovan lik, autor pokazuje natprosječno po- znavanje njegova djela, ali i renesansne kulture uopće, što potvrđuje brojnim i jasno označenim asocijacijama i navodima iz različitih djela, najčešće Marulićevih. Unu- tar romana nekoliko je priča, primjerice fiktivan Marulićev prozni tekst O krađi grimiznog plašta iz careva mauzoleja u Splitu, pripovijetka koju na harvackom sasta- vi M(arcus) M(arulus) S(palatensis) prema kratkoj crtici iz povijesti , kao i epizoda o Dmini Papaliću, ili poglavlja u kojima se pojavljuje tajanstveni Libelius, Mefisto ili Woland iz Bulgakovljeva romana Majstor i Margarita ... Roman je za današnje hrvatske književne prilike iznimno složene strukture, po- vijesno i umjetnički utemeljen: skladna kombinacija povijesnih osoba i fikcionalnih