Nova Istra

105 Ivan BOŠKOVIĆ KNJIŽEVNOKRITIČKO OBILJE, 2019. – 2020. skoga (Osebujni nakit slavne hrvatske države), a navodi i stihove D. Domjanića koji pjeva (...) I v cvetju su tvoji oltari / Vre novi te prosiju dari, / Da moliš za našu bogčiju, / Za betege kaj nas boliju, / Za grehe teške kak megle ..., a sličnih je uznositih slika i u pjesmama Z. Milkovića, T. Prpića. J. Kornera, Z. Tomičića i drugih, od kojih spo- minjemo (tek) Škarpu, Cvitana, Bujasa, Dorotića, Klarića, Mičića, Kuparea, Korne- ra, Grgeca, Miškinu, Pavića, Kosa, Jembriha, Jakšića, Balentovića, Kokića, Sekulića, Đarmatija, Kordića, Lončara, Sušca, Ćorića, Zeljkovića, Gotovca, Koromana, Mar- tinca, Validžića, Čaglja, Goluba, Ricova, Marčinka, Tolja, Licu, Žagar, Rabara i dru- ge. Nije manje znakovit ni popis glazbenika koji su se uzvratili Gospinim darovima, a neke od tih pjesama i himana toliko su se udomaćile da ih narod drži svojom bašti- nom i zajedničkim dobrom. Imenovana majkom svih ljudi, kao Majka Božje Riječi, Bogorodica je i zaštitnica cijeloga čovječanstva, a u Hrvatskoj – s brojnim njezinim svetištima i prošteništima – i „nebeska i zemaljska zaštitnica hrvatskoga naroda“ o kojima zbori stih isusovca Petra Perice (jednoga od mučenika Dakse, 1944.) Rajska Djevo, kraljice Hrvata! Značenje kakvo u hrvatskome vjerničkom puku ima Gospa Bistrička, u Dalmaciji ima Gospa Sinjska. Opjevana i ovjenčana brojnim uresima, sinjska Majka od Milo- sti mjesto je velikoga narodnog hodočašća na Dan Njezina uznesenja, 15. kolovoza. Jedna je to od najvećih crkvenih svetkovina kada u Sinj hodočasti nebrojeno mnoš- tvo katoličkoga svijeta na zavjet za dobročinstva koja im je svojim zagovorom učini- la. Bilo da je riječ o ozdravljenju ili kojoj drugoj potrebi, puk joj zahvaljuje, uvjeren da neće odbiti njihove usrdne molbe nego da će im biti zagovor kod nebeskoga Oca. Izražavaju to najčešće dugim bosim pješačenjem, postom i molitvom, uzvraćajući tako za darove milosti koje im je svojim moćima i svojim zagovorom pred Gospo- dinom učinila. Uz opće atribute koje kršćani pripisuju Bogorodici, vrijedno je istaknuti da Gospa Sinjska – a ona je piscu ovih redaka poticaj za svjedočenje o Bratulićevim hodoča- šćima „svetim mjestima“ – u svojoj naravi uzdrži i brojne lokalne osobine, vezane uz njezinu ulogu u oslobođenju Sinja od turskoga nasrtaja godine 1715. Tada je, kako pronosi lokalna predaja i legenda vezana uz događaj, svojim moćima pomogla šači- ci Sinjana da se odupru višestruko moćnoj osmanskoj sili i tako spasi grad i njegove stanovnike. Narod joj je stoga udijelio atribuciju čudotvorne, a njezinu su kultu pri- donijeli svećenici davši da se u znak zahvalnosti okruni i zlatom uokviri njezina slika te Alka, igra koja se svake godine igra njojzi u čast. Može se reći da je Alka vanjsko, natjecateljsko lice njezine pojave i njezina kulta. Gospa je Sinjska opjevana u brojnim pjesmama, molitvama, zazivima i litanijama. Njezin su lik u umjetničkim djelima ovjekovječili pisci, umjetnici, skulptori i glazbe-