Nova Istra

102 KNJIŽEVNOKRITIČKO OBILJE, 2019. – 2020. Ivan BOŠKOVIĆ U hrvatskom kulturnom prostoru povijest hagiografije moguće je pratiti od ćiri- lometodske baštine do renesanse i baroka sve do naših dana. U njihovu proučavanju istakli su se brojni pojedinci među kojima se ulogom i značenje osobito nametnuo Josip Bratulić. Po mnogima pisac jednoga od najopsežnijih opusa u novijoj hrvat- skoj filologiji, dobri duh brojnih skupova, predavanja, svečanih i prigodnih govora, predstavljanja knjiga i otvaranja izložbi, sveučilišni profesor i uglednik najpoznatije nacionalne akademije. U svojoj zauzetosti Bratulić je objavio mnoštvo priloga o hr- vatskoj hagiografiji, a dio ih je sabran i u knjizi Svetost i čovječnost (Split, 2018.), koja reprezentira ne samo narodno hagiografsko obilje, nego i svojeg autora legitimira kao preznačajno ime naše filološke znanosti. U ovome prigodnom podsjećanju spomenut ćemo svece i sveta mjesta koja du- boko prožimaju i opisuju Bratulićev stvaralački i životni svjetonazor. Uz one opće/ zajedničke Crkve, tako i one mjesne crkve, upisane u vjernički kalendar našega na- roda, o čemu sam piše: Čitao sam i tekstove naše bogate marijanske književnosti, ali i hodočastio u brojna svetišta, od Trsata do Aljmaša na Dunavu, od Majke Božje na Škrilinama do Boke kotorske i otočića na kojem je izgrađena crkva Gospe od Škrpjela, od Poreča do Gospe Sinjske, od Zagreba i Gospe od Kamenitih vrata i katedrale, koja je, osim mađarskim kraljevima, posvećena Marijinu uznesenju, od Remeta, Marije jeruza- lemske kod Krapine do nacionalnog svetišta Marije Bistrice, mnogo puta . Navedenim riječima Bratulić svjedoči ne samo poznavanje povijesti spomenutih svetišta i prošte- ništa, nego i duh vjernika, istinskoga hodočasnika koji je na spomenutim mjestima svjedočio svoju (kršćansku) vjeru i pripadnost Crkvi. Gotovo dostatno da ga nazo- vemo „svetim čovjekom“! U Bratulićevu leksikonu svetaca mjesto su našli: sv. Aleksije, sv. Ambrozije, sv. An- selmo, sv. Antun Opat, sv. Antun Padovanski, sv. Apolinaris, sv. Apolonije, sv. Arniro, sv. Anastazije Aleksandrijski, sv. Augustin, sv. Bazilije, sv. Benedikt, sv. Bernard, sv. Petar Blesanz, sv. Bonaventurs, sv. Boris, sv. Ciprijan, sv. Damas, sv. Dujam, sv. Eraz- mo, sv. Eleuterije, sv. Eustahije, sv. Feliks, sv. Franjo (zacijelo jedan od najpopular- nijih svetaca u Hrvata!), sv. Franjo Ksaverski, sv. Gabin, sv. Gerard, sv. Gerasim, sv. German, sv. Gorazd, sv. Grgur iz Nise, sv. Grgur Nazijanski, sv. Grgur Turonski, sv. Hilarije, sv. Ignacije Lojolski, sv. Ivan Apostol, sv. Ivan Krstitelj, sv. Ivan Zlatousti, sv. Ivan (pustinjak), sv. Izidor iz Seville, sv. Jakov Pustinjak, sv. Jeronim (Dalmatinac), sv. Joakim, sv. Josip, sv. Juarj, sv. Justin, sv. Kajo, sv. Klement, sv. Kliment Ohridski, sv. Konstantin (Ćiril), sv. Kvirin, sv. Luka, sv. Malko, sv. Marko Križevčanin, sv. Martin, sv. Matej, sv. Mauro, sv. Metod, sv. Naum Ohridski, sv. Filip Neri, sv. Nikola, sv. Pa- ulin, sv. Pavao (pustinjak), sv. Pavao Apostol, sv. Pelagije, sv. Petar Apostol, sv. Pros- per, sv. Sava, sv. Sebastijan, sv. Sever, sv. Sulspicije, sv. Šimun Bogoprimac, sv. Toma Akvinski, sv. Toma Apostol, sv. Tripun i sv. Vinko Fererski.