Nova Istra

100 BRATULIĆEVA (AUTO)HAGIOTOPOGRAFIJA  (BRATULIĆEVA ENCIKLOPEDIJA SVETOG) Josip BRATULIĆ: Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji , Književni krug, Split, 2018., 338 str. Poznato je da prostori obilježavaju identitet pojedinca i sastavni su dio i njegova svijeta i svjetonazora. Pojedini teoretičari stoga ističu da čovjekova biografija i nije moguća bez geografije, bez prostornih sadržajnih činjenica. Zato se u kulturalnoj teoriji ističe da su prostori „nositelji fikcijskoga potencijala“, pa se uz autobiografi- ju nerijetko spominje i autotopografija . Pod navedenim pojmom Flaker predmnije- va utjecaj mjesta na biografiju pojedinca, pri čemu posebno značenje pridaje osob- nim toposima kojima se izražava odnos prema određenim mjestima, svejedno da li onima u kojima je pojedinac rođen i u njima je zavičajan ili ih je posjetio i tako ih upisao u svoj identitet. Spominje se također i pojam hagiotopografija , a s njime i blizak pojam hagiotoponimije , pri čemu se ne govori samo„o ukorijenjenosti svetač- kih kultova na određenom prostoru nego je i dragocjeno jezično svjedočanstvo o hrvatskom ranom prihvaćanju kršćanstva i o suživotu sa zatečenim stanovništvom romanskih gradova“. Tako Badurina pod pojmom hagiotopografije razumijeva mje- sta posvećena Bogu, božanstvima ili svecima koja imaju utjecaj na život određenoga prostora, ali i kod ljudi iz drugih prostora. Od elemenata koji utječu na nastanak svetih mjesta, uz onaj temeljni, vjernički/religiozni, spominju se i psihološki (zavje- ti, bolesti...), kulturni (povod i poticaj za znamenita djela), društveno-gospodarski (bratovštine, hodočašća, blagdani svetaca kao povod za susrete, druženja i razmjenu dobara...), kao i elementi političke naravi, u smislu da se preko kulta svetaca nastoji proširiti određeni utjecaj i vlast. Ivan BOŠKOVIĆ