Nova Istra

72 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT sredstava. To bi uistinu bio nepotreban luksus ( sic !).“ 77 Zašto im je bilo bitno da nisu isključivo književni časopis? Albino Crnobori, tada učenik 7. razreda, iznosi mišljenje kako bi takvo usmjerenje časopisa bilo svojevrsno „izoliranje od stvarnosti“ te da se neke negativne pojave ne bi bile iskorijenile da se nije pisalo o njima. 78 Premda je uredništvo ove komentare donosilo u drugoj polovi- ci 1950-ih godina, dakle nakon službenoga raskida sa socrealizmom, iz njih se može iščitati još uvijek snažan i postojan utjecaj socrealističke paradigme. 4. 3. 4. Jezik kao identitet Ako se složimo da je jezik jedan od najbitnijih elemenata određivanja kulturnoga i etničkoga identiteta, čimbenik komunikacije i identifikacije, sredstvo i simbol za- jedništva 79 , onda nam njegovo tematiziranje u ovome časopisu, nebitno radi li se o izravnom ili neizravnom bavljenju njime, može poslužiti kao izvrsno mjesto susreta ideologije i kulture te njihova suodnosa. Nacionalno i jezično pitanje bile su goruće teme u Istri tijekom i nakon rata. Ne začuđuje stoga to što su se toga dotaknuli i mladi Istarskoga borca u prvome broju, na prvoj stranici, u svome programatskom tekstu naslova Zašto izlazimo . U njemu naglašavaju želju da pomognu Istranima-Hrvatima koji se lakše izražavaju talijanskim nego hrvatskim jezikom: „Tim našim drugarima želimo pomoći, boreći se protiv svih ostataka tuđinske vladavine u našoj zemlji“. 80 Osvrću se na nedavnu političku prošlost (talijanski fašizam) i njezine posljedice te kažu: „Suze naših najbližih zalijevale su naše rano djetinjstvo.“ 81 Doista, stanovništvo Istre i Pule, osim s nepismenošću i neobrazovanošću, imalo je poteškoća s uporabom hrvatskoga jezika. Mnoge obitelji, osobito one na selu, koristile su se nametnutim talijanskim jezikom, a kod kuće isključivo istarskim čakavskim dijalektima. Jedan od načina kojim se pristupalo tome problemu jest organiziranje tečajeva hrvatskoga književnog jezika za domaće stanovništvo. 82 U pomalo „patetičnome“ sastavku o oslobođenju Pule učenik A. Ribarić zaklju- čuje: „Talijani su mnogo radili na tome, da odnarode naše Istrane, prisiljavali su 77 Isto. 78 Crnobori, 1957.: 135. 79 GRBIĆ, Jadranka (1998.)„Jezik i govor kao komponente pripadnosti zajednici (ogled o jeziku i identitetu)“. Prema: Luić-Vudrag, 2014.: 11. 80 Uredništvo, 1953.: 1. 81 Isto. 82 Dukovski, 2004.: 213.