Nova Istra

55 Ana GALANT ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU opredijelio za bavljenje književnim stvaralaštvom, poziva na dublje promišljanje od- nosa vlasti prema onome što je napisano na stranicama lista, kao i obrnuto, odnosa prema vlasti upisanog u fiktivnim (i nefiktivnim) prilozima lista. Da časopisima treba pristupiti kao eminentno političkim činjenicama, upozorio je Vaupotić, istaknuvši da oni, kao društveni i tekstualni proizvodi, nikada nisu ne- utralni. 12 „Oviseći o društvenom kontekstu, oni proizvode i oblikuju ideologeme, tj. dubinske strukture koje usmjeravaju i reguliraju ideologije i njihove političke prakse. Časopisi reguliraju odnose moći u društvu pri čemu i sami pretendiraju na raspodjelu te iste moći.“ 13 Ideološko , odnosno ideologija pojmovi su koji zahtijevaju da ih se prije uporabe po- bliže odredi jer su u različitih autora i u različitim vremenima bili različito definira- ni. Pojam se prvi put javlja krajem 18. stoljeća, kada ga je upotrijebio A. Destutt de Tracy, imenovavši skupinu francuskih filozofa i učenjaka kojoj je i sâm pripadao, a koja se bavila znanosti o idejama. Za njih su ideje, koje dovode do ljudske spoznaje, rezultat senzacija i njihovih različitih tipova reakcije u mozgu. 14 Negativno znače- nje pojmu prvi je pripisao Napoleon, tako što je te filozofe, koji su se prema njemu postavili kritički, nazvao ideolozima , odnosno „onima kojih teorija i filozofija nema veze s pravom političkom stvarnošću“. 15 Pogrdno značenje dominiralo je cijelim 19. i dijelom 20. stoljećem, a često je i u današnjoj svakodnevnoj komunikaciji. Jedan od utjecajnijih tumača termina ideologije bio je K. Marx, koji je ponudio dvojako značenje. U širem ju je značenju shvaćao sinonimom za duhovnu proizvod- nju; nadgradnju koja obuhvaća sva područja duhovne djelatnosti. Mnogo se češće njome koristio kao pojmom za „manipulativni sklop vrijednosti, predodžbi i uvjere- nja koji ljudima zastire pogled za stvarnost kakva jest“ 16 . Ovisno o tome smatramo li manipulaciju svjesnim ili nesvjesnim činom, iskrivljenje stvarnosti tumači se kao da je u službi vladajuće društvene sile ili, u drugom slučaju, kao rezultat (neizbježne) lažne svijesti društvenih jedinki. 17 Dva pristupa ideologiji, partikularni i totalni, razlikovao je K. Mannheim. U par- tikularnom smislu ideologija označava lažno i pogrešno mišljenje, a u totalnome predstavlja društveno uvjetovano mišljenje. 12 Brešić, 2014.: 238. 13 Isto: 238-245. 14 http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26914. 15 Isto. 16 Biti, 2000.: 133. 17 Isto.