Nova Istra

54 ESTETSKO I IDEOLOŠKO U SOCIJALIZMU Ana GALANT između lista , časopisa ili glasila , a zbog čega ću se njima koristiti kao jednakovrijed- nim terminima. Omladinske su tiskovine proizvod komunističke ideologije i takve preslikane na područje Jugoslavije. Javljaju se u Rusiji nakon Listopadske revolucije kao glasilo Ko- munističkoga saveza mladih, kako bi na pristupačniji način među mladim ljudima jačale partijski duh, uvjeravale ih o nužnosti vlastita žrtvovanja za dobrobit komu- nističkoga društva, naučili ih revolucionarnu djelovanju itd. Omladinski listovi pro- pagirali su aktivizam, nimalo sličan današnjemu poimanju te riječi, isključivo prore- žimskoga smjera i naboja. Jugoslavija je sovjetski model počela preslikavati već 1919. godine, kada je u Zagrebu pokrenuto glasilo Crvena zastava . Četiri godine kasnije, također u Zagrebu, pokrenuta je Omladinska borba , a od 1940. izlazi Studentski list . Vrhunac omladinski listovi doživljavaju početkom 1970-ih godina; u tom razdo- blju u Sovjetskome Savezu redovito izlazi više od 130 omladinskih listova. Njihovo je financiranje u najvećemu postotku snosila država, dok su se prodajom uspijevali pokrivati samo najuspješniji. U Jugoslaviji je ulogu središnjeg omladinskoga glasila imala beogradska Mladost . 9 I u Istarskome borcu nailazimo na članke koji tematiziraju omladinski tisak. Pri- mjerice, u članku„Istarska omladinska štampa u NOB“ autor donosi kratak povije- sni pregled pokušaja informiranja i razvitka omladinskoga pokreta u Istri te izvodi zaključak kako je omladini trebalo pomoći „i putem štampe, da dobije jasnu sliku o ciljevima za koje se bori.“ 10 U praksi stvari nisu uvijek funkcionirale ovako kako je u ovome kratkom pregledu objašnjeno, niti onako kako je u teoriji zamišljeno. Omladinski je tisak često bio po- ljem borbe raznih društvenih silnica, što nas i dovodi do bitnoga fokusa ovoga rada. 3. Odnos estetskoga i ideološkoga u socijalizmu Glavni problemski naglasak stavljam na odnos estetskoga i ideološkoga u socijaliz- mu na primjeru Istarskoga borca , što je dvostruko motivirano. Prvi je razlog povla- štena pozicija koju jezik i diskurs imaju u bivšim socijalističkim zemljama, gdje je Partija na posebno opsesivan način pristupala kulturi, a na što upozorava Kolano- vić citirajući K. Verdery. 11 Drugo, smatram da časopis sâm, svojom strukturom i sadržajem, poziva na takav pristup. Činjenica da je bio dijelom omladinskoga tiska (privatno vlasništvo ili izda- vaštvo nisu postojali kao realna mogućnost), i to takvoga koji se u najvećem postotku 9 Krušelj, 2015.: 16-19. 10 Hrelja, 1955.: 2. 11 Kolanović, 2011.: 53.